ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru je tankom većinom donesen Zakon o LNG terminalu ili terminalu za ukapljeni prirodni plin. Kao što je poznato, Zakon je donesen u ozračju glasnog protivljenja, uglavnom na lokalnoj i regionalnoj razini zbog niza primjedbi od kojih su u prvi plan na koncu isplivale neusklađenst s lokalnim prostornim planom te demonstrirano protivljenje lokalnog stanovništva. Da bi se uopće mogla sagledati sva ova pitanja oko LNG terminala, dobro je vratiti se malo unatrag i razmotriti pitanja zašto plin te je li ovaj terminal uopće u strateškom interesu RH. Plin – čisti energent Prvo, LNG ili ukapljeni prirodni plin vrlo je važan energent, najčišće je fosilno gorivo i očekuje se da bi njegova potrošnja u godinama pred nama trebala rasti na teret smanjenja konzuma težih fosilnih goriva. Makar površnom pogledu izgleda paradoksalno, to se uklapa u tranziciju današnjih društava u niskougljičnom smjeru jer se smanjenje potrošnje teških fosilnih goriva osim

"Love your neighbor  " (Ljubi svog susjeda), slogan je susreta predstavnika parlamenata jugoistočne Europe koji se tijekom tri dana krajem svibnja dogodio u Tirani. To je već 15. takav susret u organizaciji administracije Sjedinjenih Američkih Država, a sukladno ideji i viziji Nacionalnog molitvenog doručka u Washingtonu.  Dakako, ovaj put   u specifičnom i osjetljivom području jugoistočne Europe, području na kojem je uz dva svjetska rata u posljednjem stoljeću bilo još nekoliko velikih regionalnih sukoba, a na više mjesta i dalje postoje neriješena međudržavna ili međunacionalna pitanja.  U jednom trenutku, skoro nestvarno, bilo je iznimno zanimljivo promatrati na istom mjestu delegacije Srbije i Kosova, Makedonije i Grčke i druge, za zajedničkim stolom, u naporu potrage za onim što nas spaja nasuprot onom što nas dijeli. Na centralnom i najposjećenijem događaju susreta, Albanskom molitvenom doručku bilo je nekoliko stotina uzvanika među kojima su bili naj

Danas, sredinom 2018. godine trebalo bi biti posve jasno da je jedino gospodarenje otpadom koje si kao društvo smijemo priuštiti upravo kružno gospodarenje otpadom ili ono koje nastoji do krajnjih praktičnih granica vratiti otpadne tvari i predmete u neki oblik uporabe. Ako nekome nedostaje saznanja da bi dijelio takav zaključak, dovoljno je upoznati se sa brojnim globalnim i lokalnim problemima okoliša od kojih gotovo svi imaju izravne ili neizravne veze s otpadom, odnosno nedopustivim postupcima s otpadom koji se kontrolirano ili nekontrolirano posvuda godinama provode.  Nezaustavljivi rast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, sveprisutnost otpada na tlu, u rijekama, jezerima, morima i oceanima, emisije zagađivala u atmosferu, bilo izravno ili kao posljedica spaljivanja, iscrpljivanje resursa, sve su to brojna pitanja čije se rješavanje više ne može odgađati. Stoga je jedini dozvoljeni odgovor opća mobilizacija na polju izgradnje održivog ili ekološki zasnov