Preskoči na glavni sadržaj

O meni

Doktor znanosti Slaven Dobrović izvanredni je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašao dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša.

Na diplomskom i postdiplomskom studiju drži kolegije s tematikom prerade vode, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te kao mentor vodi završne, diplomske, magistarske i doktorske radove. 

Područja znanstvenog i stručnog interesa uključuju pripremu pitke i tehnološke vode, obradu i recikliranje otpadnih voda te gospodarenje komunalnim otpadom, te je u tom području objavio više znanstvenih i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima i održao više izlaganja na međunarodnim konferencijama. https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=203775

U periodu od 2007. do 2010., kao hrvatski predstavnik bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa.

Član je nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga. Kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. https://www.fsb.unizg.hr/voda/djelatnici.html

U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom.

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku.

Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, oženjen i otac sedmero djece.

Bio ministar zaštite okoliša i prirode u 13. Vladi RH te ministar zaštite okoliša i energetike u 14. Vladi RH.

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. 


Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe. 

Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi.

Uklanjanjem bior…

Hrvatska na rasprodaji - daj koliko daš!

Zanimljivo je s kojim ushićenjem članak u jednom dnevnom mediju govori kako je Projekt Brijuni rivijera ponovno pokrenut nakon što ga je stopirao Mostov ministar.

U posljednja dva mjeseca svjedoci smo procvatu naše Hrvatske, nismo „dužni k'o Grčka“, Agrokor je i dalje perjanica hrvatskog gospodarstva, Todorići su stup društva i primjer uspješne privatizacije na hrvatski način, otpad se ne gomila po svim krajevima Hrvatske, ne prijete nam penali zbog nepostojećeg sustava odvajanja i recikliranja komunalnog otpada, ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, penzije rastu, a Plenković gordo Europi kaže NE i naručuje dvadesetak F16 jer eto ima se, može se…
A tako malo je trebalo za uspjeh, maknuti Most koji je bio prepreka HDZ ovim znalcima na putu prosperiteta i neviđenog blagostanja…

No vratimo se mi na temu.

Osim što se radi o „projektu“ koji podrazumijeva više-resornu suradnju i ne ovisi o jednom ministru ma koliko god mu neki pridavali na važnosti, valja se ponovno upitati - zar doista vi…

LNG terminal – sad ili nikad?

Prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru je tankom većinom donesen Zakon o LNG terminalu ili terminalu za ukapljeni prirodni plin. Kao što je poznato, Zakon je donesen u ozračju glasnog protivljenja, uglavnom na lokalnoj i regionalnoj razini zbog niza primjedbi od kojih su u prvi plan na koncu isplivale neusklađenst s lokalnim prostornim planom te demonstrirano protivljenje lokalnog stanovništva.
Da bi se uopće mogla sagledati sva ova pitanja oko LNG terminala, dobro je vratiti se malo unatrag i razmotriti pitanja zašto plin te je li ovaj terminal uopće u strateškom interesu RH. Plin – čisti energent Prvo, LNG ili ukapljeni prirodni plin vrlo je važan energent, najčišće je fosilno gorivo i očekuje se da bi njegova potrošnja u godinama pred nama trebala rasti na teret smanjenja konzuma težih fosilnih goriva. Makar površnom pogledu izgleda paradoksalno, to se uklapa u tranziciju današnjih društava u niskougljičnom smjeru jer se smanjenje potrošnje teških fosilnih goriva osim plinom još i…