Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Nedavni postovi

Ministar Ćorić o otpadu – između apsurda i neodgovornosti

Nedavno smo imali priliku pratiti televizijsko gostovanje ministra Ćorića (vidi ovdje), u dobroj mjeri posvećeno upravo gospodarenju otpadom, resoru kojeg u ime države i svih građana vodi već dvije i pol godine.
Prvo se dohvatio famoznih centara za gospodarenje otpadom gdje se požalio kako se kasni s izgradnjom, jer je eto upravo njegov prethodnik blokirao razvoj tog sustava. Međutim, aktualni ministar je učinio puno i nastavlja punom parom po istom obrascu kao što je to prvo HDZ, pa potom SDP učinio s prva dva, promašena, skupa i suvišna centra – Marišćinom i Kaštijunom. 
Neobičnost nastupa je da se u nastavku raspričao o kružnoj ekonomiji i nasušnoj potrebi da se otpad u prvom redu promatra kao sirovina, što je posve ispravno. No, koji je praktični put za provesti taj naum u djelo, ministar se nije zapitao. 
Niti je razjasnio u kojoj je relaciji ta potreba, cilj i obveza (minimalno 50% recikliranja do 2020.) sa centrima tipa Marišćine u čiji je razvoj posvetio glavninu svoje minis…

Što ministru Ćoriću znači Odluka Upravnog suda? NIŠTA!

Debela sjena godišnjih odmora, idealno vrijeme za javne rasprave o delikatnim temama poput GUP-a glavnog grada ili za potiho skandalozno i upitno ponovno izdavanje Okolišne dozvole za potpuno promašeni CGO Marišćina. Slično poštivanje javnog mišljenja i političkog pluralizma od koalicijskih partnera vladajućih. 
Nije li gubitak okolišne dozvole za rad CGO Marišćina na Upravnom sudu zbog brojnih problema i višegodišnjeg širenja smrada iz "modernog" centra za obradu smeća bila prilika za svojevrsni "reset" državnog pristupa ovom komunalnom pitanju? 
Prilika za otklon od interesnih skupina koje u ime Hrvatske troše EU i nacionalna sredstva na promašeni koncept i pogrešnu tehnologiju?
 Primjer takvog trošenja, makar se u statistici povlačenja EU sredstava bilježi kao uspjeh, jest upravo ovaj CGO iznad Rijeke, već prilično poznat po neuspjehu u ispunjavanju projektiranih vrijednosti, po velikim financijskim problemima i za grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju, a m…

Odriče li se ministrica Murganić nadležnosti ili odgovornosti za demografiju RH?

Na moje zastupničko pitanje – kako to da službene Vladine projekcije demografskog razvoja u stvari predviđaju demografski slom, odnosno neuspjeh demografske politike i zašto nema barem jedne optimistične projekcije, ministrica Murganić mi odgovara da nije nadležna za ovo pitanje te je pristojno proslijedila moje pitanje ministru Ćoriću na odgovor.

Obrazloženje je valjda to što se radi o Energetskoj strategiji (u nadležnosti ministra Ćorića), makar u tom službenom Vladinom dokumentu (za sada nacrtu) ipak stoji točka pod nazivom 2.1 Demografski razvoj (Bijela knjiga) koja bi, radi li se o istoj Vladi RH, trebala biti povezana s Ministarstvom koje vodi ministrica Murganić.

Ovakav odgovor jako razočarava i otkriva ili potvrđuje najmanje dvije stvari.

Prvo - ministarstva naše Vlade vode se strogo podijeljenih ovlasti bez nužne suradnje i koordinacije, što je samo po sebi neobično, pa da i ne živimo u doba sve veće interdisciplinarnosti i povezanosti! 

Drugo - prave demografske politike u …

Ima li Hrvatska demografsku politiku?

Malo tko se u javnosti neće složiti da je demografsko pitanje problem od primarne važnosti za razvoj Republike Hrvatske.

Poznate su demografske inicijative Predsjednice države, a u okviru Vlade postoji Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pa je neupitna formalna zauzetost za rješenje ovog važnog hrvatskog problema.

No, postoji li doista konzistentna i usmjerena demografska politika u Hrvatskoj? Pogledamo li nacrt Strategije energetskog razvoja, tzv. Bijelu knjigu i projekciju broja stanovnika u RH do 2050. možemo zaključiti da demografske politike u stvari nema.

 Jer da je ima, umjesto projiciranog pada stanovništva od preko 20% do 2050. valjda bi bio prikazan i barem donekle ambiciozan plan očuvanja (ako ne porasta) stanovništva Lijepe Naše.

 Stoga, ova demotivirajuća službena prognoza, jer kako drugačije navesti navod iz službenog strateškog dokumenta, ne može se drugačije protumačiti nego kao najava neuspjeha demografske politike, odnosno izostanak dem…

Ministre Ćoriću nije dosta deklarativno podržavati srednjoškolce! Potrebna su djela!

Sjajno je da naš ministar okoliša podržava prosvjed hrvatskih srednjoškolaca kojim se traži bitno snažnija reakcija svih vlada ne bi li se odgovorilo na sve izraženiji globalni problem promjene klime i globalnog zatopljenja. 
I pritom tvrdi kako je Hrvatska posve u skladu s očekivanjima, kako ne kasni s donošenjem ni energetske ni niskougljične strategije, koje će biti usklađene i donesene na vrijeme.
Na žalost, radi se o jalovoj i licemjernoj podršci nastojanjima srednjoškolaca, jer reakcija vladine politike u zaštiti okoliša, pa i svim ostalim povezanim sektorima potpuno je neodgovarajuća, mlaka i neambiciozna, a time i neodgovorna prema budućim generacijama.
Kako to možemo vidjeti?
Energetska strategija, u fazi bijele knjige, teško da može imati atribute niskougljične energetike, jer je i najbrži scenarij porasta obnovljivih izvora energije prespor te će naše zaostajanje za europskim zemljama u tom pogledu samo rasti. Kao da nismo mediteranska zemlja u kojoj se čak i proizvodi got…

Zašto u vladinoj Zelenoj knjizi ima najmanje zelene energije?

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima.

Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija.

Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurno ne …