Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Zašto u vladinoj Zelenoj knjizi ima najmanje zelene energije?

Nedavni postovi

Neracionalna racionalizacija državnog aparata

Povodom jučer raspravljanog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu...

Famoznim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine, definirana je lista institucija koje će se s osnove racionalizacije državnog aparata ukloniti, uglavnom na način da se pripoje nekom već postojećem državnom tijelu, najčešće ministarstvu.

Svaka racionalizacija je dobrodošla i poželjna, no ona to uopće ne mora biti ako se provodi površno, bez valjane analize, podloge i jasnih kriterija. 

Na primjeru Hrvatskog mjeriteljskog instituta (HMI) jasno je da je ova lista sastavljena na brzinu, za žarkih ljetnih vrućina, neutemeljena, štetna i na koncu opasna za neke elemente državnosti.

Ovdje prisutno brkanje stručnih i upravnih poslova i zadaća, posebno u slučaju gdje postoji snažna veza sa znanosti, iznenađuje i frapira.

Koja je to višekri…

Zanemareno kompostiranje

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako Hrvatsku čeka ogroman posao podizanja odvojenog prikupljanja s 28% na 60%.

Da, velik je to posao i točno je rekao kako u njemu, da bi se uspješno obavio, trebaju sudjelovati svi zajedno, a ne samo država.

No, zato čudi da je državna administracija odustala od kućnog kompostiranja, što vidimo po financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i izostavljenoj stavci za ovu namjenu. Šteta, jer kućno kompostiranje je najjeftinija i najbrža mjera za poboljšati statistiku postupanja s otpadom.

 Prosječna peteročlana obitelj godišnje stvara oko dvije tone kućnog otpada od čega na kuhinjski i vrtni otpad otpada oko 800 kg. Sve se to može kompostirati u vrtnom komposteru cijene ne veće od 200 kuna uz nešto malo pažnje i discipline pri čemu će nastati kompost, materijal bogat organskim sadržajem i hranjivima, vrlo vrijedan za upotrebu u vrtovima i voćnjacima.

Za komunalni sustav svakog grada, kućno komp…

Treba li nas EU opaliti po džepu da shvatimo što je održivo gospodarenje otpadom?

Ekonomski rast, često se čuje, jedini je koji izbavlja društvo iz recesije. Jer jedino kontinuirani porast ekonomske aktivnosti dozvoljava zaduživanje i omogućuje vraćanje dugova. No do kuda se može ekonomski rasti, posebno kad se dobar dio te aktivnosti svodi na potrošnju roba? Od 1960. godine  kada je krenuo gospodarski rast, svjetsko gospodarstvo kontinuirano raste sa stopama rasta koje su se u početku, do 1973. kretale između četiri i sedam posto, a kasnije, uz nekoliko kriznih godina ispod 2%, uglavnom su se kretale između 2 i 4,5%.

U cijelom tom razdoblju, jedino je 2009. zabilježen pad umjesto rasta koji je globalno iznosio -1,73%. Ekonomije imaju vrlo konkretan materijalni karakter pa ih je potrebno hraniti crpljenjem prirodnih resursa i to neobnovljivim mineralnim sirovinama (metalne, nemetalne, fosilna goriva) i obnovljivim resursima poput drveta, usjeva i raznolikog živog svijeta. No, koliko svijet troši i čini li to racionalno?

Troši strahovite količine, uz stalni, ubzava…

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/).

Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije.

Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta.

Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i ekonomske održivosti naših društava. Šteta što …

Reagiranje na manipulacije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kako nam se približavaju važni rokovi do kojih Republika Hrvatska mora ispuniti određene obveze u gospodarenju otpadom, vladajući sve glasnije i nervoznije nastoje odgovornost za propuste prebaciti na mene.

Pa tako direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u današnjem intervjuu (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/dubravko-ponos-prijeti-nam-kazna-od-42000-eura-dnevno-zbog-loseg-gospodarenja-otpadom/7909716/) tvrdi kako je Hrvatska izgubila 15 mjeseci jer je Dobrović mijenjao koncept gospodarenja otpadom.

Direktor Fonda ne razumije ili ne želi razumjeti da je koncept po kojemu većina otpada umjesto na odlagališta treba ići u centre za gospodarenje otpadom (CGO) poput Marišćine promašeni koncept kojeg je itekako trebalo promijeniti jer se bez promjene ne može doći niti do 50% recikliranja, a kamoli 70% ili više što nas u budućnosti očekuje.

Stoga, 15 mjeseci napora da se sadržaji poput sortirnica, kompostišta, centara za ponovnu uporabu i reciklažnih dvorišta stave na …

Premijeru, održivi razvoj nije lopta za igranje!

Prošli je tjedan u Francuskoj odjeknula iznenadna ostavka ministra okoliša Nicolasa Hulota, dobro poznatog političara, a uz to i velikog pobornika temeljite promjene odnosa prema okolišu.

Kako to da zemlja u kojoj je prije manje od tri godine potpisan Pariški sporazum i koja ima vjerojatno najvažniju ulogu u očuvanju ovog važnog međunarodnog dogovora, posebno nakon promjene američke politike i povlačenja iz sporazuma, ima takvu krizu upravljanja u sektoru zaštite okoliša?

Čini se da je sada već bivši ministar do ove odluke došao nakon kontinuiranog neuvažavanja, pa i izostanka potpore predsjednika Macrona. A izostanak potpore i iskrene angažiranosti državnog vrha znači nedonošenje mnogih odluka te odgađanje aktivnosti u brojnim resorima koje bi za cilj imale smanjenje emisija stakleničkih plinova te drugih zagađivala, a i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, umjesto proaktivnog pristupa, ostanak na deklarativnoj razini, što za zemlju koja pretendira biti europski lider u zaštiti oko…