Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Odriče li se ministrica Murganić nadležnosti ili odgovornosti za demografiju RH?

Nedavni postovi

Ima li Hrvatska demografsku politiku?

Malo tko se u javnosti neće složiti da je demografsko pitanje problem od primarne važnosti za razvoj Republike Hrvatske.

Poznate su demografske inicijative Predsjednice države, a u okviru Vlade postoji Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pa je neupitna formalna zauzetost za rješenje ovog važnog hrvatskog problema.

No, postoji li doista konzistentna i usmjerena demografska politika u Hrvatskoj? Pogledamo li nacrt Strategije energetskog razvoja, tzv. Bijelu knjigu i projekciju broja stanovnika u RH do 2050. možemo zaključiti da demografske politike u stvari nema.

 Jer da je ima, umjesto projiciranog pada stanovništva od preko 20% do 2050. valjda bi bio prikazan i barem donekle ambiciozan plan očuvanja (ako ne porasta) stanovništva Lijepe Naše.

 Stoga, ova demotivirajuća službena prognoza, jer kako drugačije navesti navod iz službenog strateškog dokumenta, ne može se drugačije protumačiti nego kao najava neuspjeha demografske politike, odnosno izostanak dem…

Ministre Ćoriću nije dosta deklarativno podržavati srednjoškolce! Potrebna su djela!

Sjajno je da naš ministar okoliša podržava prosvjed hrvatskih srednjoškolaca kojim se traži bitno snažnija reakcija svih vlada ne bi li se odgovorilo na sve izraženiji globalni problem promjene klime i globalnog zatopljenja. 
I pritom tvrdi kako je Hrvatska posve u skladu s očekivanjima, kako ne kasni s donošenjem ni energetske ni niskougljične strategije, koje će biti usklađene i donesene na vrijeme.
Na žalost, radi se o jalovoj i licemjernoj podršci nastojanjima srednjoškolaca, jer reakcija vladine politike u zaštiti okoliša, pa i svim ostalim povezanim sektorima potpuno je neodgovarajuća, mlaka i neambiciozna, a time i neodgovorna prema budućim generacijama.
Kako to možemo vidjeti?
Energetska strategija, u fazi bijele knjige, teško da može imati atribute niskougljične energetike, jer je i najbrži scenarij porasta obnovljivih izvora energije prespor te će naše zaostajanje za europskim zemljama u tom pogledu samo rasti. Kao da nismo mediteranska zemlja u kojoj se čak i proizvodi got…

Zašto u vladinoj Zelenoj knjizi ima najmanje zelene energije?

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima.

Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija.

Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurno ne …

Neracionalna racionalizacija državnog aparata

Povodom jučer raspravljanog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu...

Famoznim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine, definirana je lista institucija koje će se s osnove racionalizacije državnog aparata ukloniti, uglavnom na način da se pripoje nekom već postojećem državnom tijelu, najčešće ministarstvu.

Svaka racionalizacija je dobrodošla i poželjna, no ona to uopće ne mora biti ako se provodi površno, bez valjane analize, podloge i jasnih kriterija. 

Na primjeru Hrvatskog mjeriteljskog instituta (HMI) jasno je da je ova lista sastavljena na brzinu, za žarkih ljetnih vrućina, neutemeljena, štetna i na koncu opasna za neke elemente državnosti.

Ovdje prisutno brkanje stručnih i upravnih poslova i zadaća, posebno u slučaju gdje postoji snažna veza sa znanosti, iznenađuje i frapira.

Koja je to višekri…

Zanemareno kompostiranje

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako Hrvatsku čeka ogroman posao podizanja odvojenog prikupljanja s 28% na 60%.

Da, velik je to posao i točno je rekao kako u njemu, da bi se uspješno obavio, trebaju sudjelovati svi zajedno, a ne samo država.

No, zato čudi da je državna administracija odustala od kućnog kompostiranja, što vidimo po financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i izostavljenoj stavci za ovu namjenu. Šteta, jer kućno kompostiranje je najjeftinija i najbrža mjera za poboljšati statistiku postupanja s otpadom.

 Prosječna peteročlana obitelj godišnje stvara oko dvije tone kućnog otpada od čega na kuhinjski i vrtni otpad otpada oko 800 kg. Sve se to može kompostirati u vrtnom komposteru cijene ne veće od 200 kuna uz nešto malo pažnje i discipline pri čemu će nastati kompost, materijal bogat organskim sadržajem i hranjivima, vrlo vrijedan za upotrebu u vrtovima i voćnjacima.

Za komunalni sustav svakog grada, kućno komp…

Treba li nas EU opaliti po džepu da shvatimo što je održivo gospodarenje otpadom?

Ekonomski rast, često se čuje, jedini je koji izbavlja društvo iz recesije. Jer jedino kontinuirani porast ekonomske aktivnosti dozvoljava zaduživanje i omogućuje vraćanje dugova. No do kuda se može ekonomski rasti, posebno kad se dobar dio te aktivnosti svodi na potrošnju roba? Od 1960. godine  kada je krenuo gospodarski rast, svjetsko gospodarstvo kontinuirano raste sa stopama rasta koje su se u početku, do 1973. kretale između četiri i sedam posto, a kasnije, uz nekoliko kriznih godina ispod 2%, uglavnom su se kretale između 2 i 4,5%.

U cijelom tom razdoblju, jedino je 2009. zabilježen pad umjesto rasta koji je globalno iznosio -1,73%. Ekonomije imaju vrlo konkretan materijalni karakter pa ih je potrebno hraniti crpljenjem prirodnih resursa i to neobnovljivim mineralnim sirovinama (metalne, nemetalne, fosilna goriva) i obnovljivim resursima poput drveta, usjeva i raznolikog živog svijeta. No, koliko svijet troši i čini li to racionalno?

Troši strahovite količine, uz stalni, ubzava…