Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Nedavni postovi

Reagiranje na manipulacije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kako nam se približavaju važni rokovi do kojih Republika Hrvatska mora ispuniti određene obveze u gospodarenju otpadom, vladajući sve glasnije i nervoznije nastoje odgovornost za propuste prebaciti na mene.

Pa tako direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u današnjem intervjuu (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/dubravko-ponos-prijeti-nam-kazna-od-42000-eura-dnevno-zbog-loseg-gospodarenja-otpadom/7909716/) tvrdi kako je Hrvatska izgubila 15 mjeseci jer je Dobrović mijenjao koncept gospodarenja otpadom.

Direktor Fonda ne razumije ili ne želi razumjeti da je koncept po kojemu većina otpada umjesto na odlagališta treba ići u centre za gospodarenje otpadom (CGO) poput Marišćine promašeni koncept kojeg je itekako trebalo promijeniti jer se bez promjene ne može doći niti do 50% recikliranja, a kamoli 70% ili više što nas u budućnosti očekuje.

Stoga, 15 mjeseci napora da se sadržaji poput sortirnica, kompostišta, centara za ponovnu uporabu i reciklažnih dvorišta stave na …

Premijeru, održivi razvoj nije lopta za igranje!

Prošli je tjedan u Francuskoj odjeknula iznenadna ostavka ministra okoliša Nicolasa Hulota, dobro poznatog političara, a uz to i velikog pobornika temeljite promjene odnosa prema okolišu.

Kako to da zemlja u kojoj je prije manje od tri godine potpisan Pariški sporazum i koja ima vjerojatno najvažniju ulogu u očuvanju ovog važnog međunarodnog dogovora, posebno nakon promjene američke politike i povlačenja iz sporazuma, ima takvu krizu upravljanja u sektoru zaštite okoliša?

Čini se da je sada već bivši ministar do ove odluke došao nakon kontinuiranog neuvažavanja, pa i izostanka potpore predsjednika Macrona. A izostanak potpore i iskrene angažiranosti državnog vrha znači nedonošenje mnogih odluka te odgađanje aktivnosti u brojnim resorima koje bi za cilj imale smanjenje emisija stakleničkih plinova te drugih zagađivala, a i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, umjesto proaktivnog pristupa, ostanak na deklarativnoj razini, što za zemlju koja pretendira biti europski lider u zaštiti oko…

Ministre, smrad s Marišćine je realnost, a ne "subjektivna ocjena"!

Foto: Facebook stranica Eko Marišćina

Članovi udruge Krizni eko stožer Marišćina i mještani Marčelja danas su blokirali glavni ulaz u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, ističući da se iz tog centra ponovno širi smrad, koji ugrožava zdravlje mještana, te da je projekt centra Marišćina posve promašen. Iz Kriznog eko stožera naglašavaju da se prošlih nekoliko mjeseci, u večernjim satima, ponovno pojačao smrad neobrađenog smeća iz centra (vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/poruka-s-prosvjeda-kod-viskova-mi-ne-spavamo-mirno-ali-necete-niti-vi/2021174.aspx).

Apsolutno razumijem i podržavam zahtjeve ogorčenih građana Rijeke kojima je dosta nesnosnog smrada i praznih obećanja odgovornih koji su mogli izabrati drugačije, ali NISU.

Prošlo je gotovo pet godina kako su riječko komunalno poduzeće i čelnici Grada Rijeke bili upoznati sa drugačijim rješenjem – ekološki zasnovanim ili održivim gospodarenjem komunalnim otpadom.

No, odbili su biti razumni i odvažni …

Hrvatskoj treba krizni menadžment u gospodarenju otpadom!

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je prošli tjedan u javno savjetovanje pustilo izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Navode da će puno toga predloženim izmjenama poboljšati, no kako stvari stoje u sektoru gospodarenja otpadom može se reći da se radi o sitnim površinskim promjenama, a glavne aktivnosti se i dalje ne provode.

Trebalo bi biti jasno da se bez sortirnica i kompostišta uz odvojeno prikupljanje otpad ne može pretvoriti u nove korisne oblike što je temelj kružne ekonomije o kojoj priča i sam ministar. Stoga, zašto i dalje nema javnih poziva za financiranje ove infrastrukture, pa to je bilo u pripremi za prošlo ljeto?

Nadalje, još uvijek ne znamo točno koliko otpada uopće odlažemo jer se većina podataka prikuplja pomoću konverzije prijavljenog volumena u masu otpada koji je odložen na brojnim odlagalištima diljem Hrvatske.

Hitna instalacija vaga na sva aktivna odlagališta je imperativ bez kojeg nije moguće staviti ih pod punu kontrolu, a onda i uve…

Priopćenje povodom odbacivanja pokretanja postupka zbog onečišćenja vode u Slavonskom Brodu

Županijsko državno odvjetništvo je izvijestilo hrvatsku javnost kako ne postoje temelji za pokretanje postupka protiv nepoznatog počinitelja zbog onečišćenja vode u Slavonskom Brodu.

Naravno da DORH na temelju postojećih izvida nije mogao utvrditi ičiju kaznenu odgovornost. Tome je tako jer se pojava zagađivala u vodoopskrbnom sustavu ne može povezati s gotovo istodobnim incidentom na produktovodu uz cestu na zapadnom ulazu u Slavonski Brod.

No, zašto nisu provedeni pravi izvidi, nešto što je ipak više od šetnje nadležnog inspektora duž trase cjevovoda?

Kao da se svako puknuće ukopanog cjevovoda mora primijetiti na površini, a radi se o tlačnom ispitivanju nakon 25 godina van upotrebe?! No, nije to važno toliko zbog utvrđivanja kaznene odgovornosti, nego zbog otkrivanja uzroka prodora ugljikovodika u vodoopskrbni sustav.

Utvrditi točno uzroke, doći do spoznaje o izvoru zagađenja jedino omogućuje definiranje valjanih tehničkih mjera zaštite sustava pitke vode od sljedećih takvih epizo…

Komunalni mulj i održivi razvoj

Komunalni mulj je kruti ostatak obrade komunalnih otpadnih voda koji pruža znatne prilike za održivi razvoj našeg društva. Svaka ozbiljnija obrada otpadnih komunalnih voda uključuje biološke procese razgradnje organske tvari u kojima dolazi do izdvajanja biomase u formi komunalnog mulja. Biomasa uz organske tvari sadrži dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij kao makronutrijente ali i cijeli niz tvari kao željezo, mangan, cink, bakar što sve skupa čini nezanemarivu uporabnu vrijednost komunalnog mulja u poljoprivrednoj ili šumarskoj proizvodnji.

Prosječan stanovnik generira oko 70 g suhe tvari dnevno komunalnog mulja što znači da u Hrvatskoj uključujući i turizam nastaje preko 115 tisuća tona mulja godišnje. Komunalni mulj se izdvaja kao istaložena tvar te na većim uređajima anaerobno digestira pri čemu se proizvodi bioplin ili plinska smjesa s dominantnim udjelom metana i ugljičnog dioksida. Ova anaerobna digestija je jedan od načina stabilizacije mulja, odnosno postizanja stanja in…