Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od svibanj, 2018

Izvješće sa sastanka s predstavnicima Grada Zagreba

Poslije javnog poziva da nas primi gradonačelnik Grada Zagreba na temu sanacije klizišta Podsused i gradskog plana za gospodarenje otpadom (vidi ovdje ), jučer 15. svibnja, primila nas je zamjenica gradonačelnika, gospođa Olivera Jurković Majić.  Uz predstavnike udruge EKO 2000 iz Podsuseda na čelu s gosp. Milom Račićem, i prof. Želimirom Ortolanom, na sastanku su bili brojni suradnici iz gradskih ureda, predstavnici projektanta - tvrtke IGH te više profesora sa Zagrebačkog i Osječkog sveučilišta.   Alternativni prijedlog sanacije klizišta Podsused Prvi dio susreta odnosio se na alternativni prijedlog sanacije klizišta Podsused kojeg je prezentirao prof. Ortolan. U raspravi koja je uslijedila bilo je i obrazloženja sadašnjeg prijedloga sanacije kao i tumačenja zašto ovakav prijedlog nije dobar te je potrebno prići reviziji rješenja sanacije.  U raspravu se uključio i sam gradonačelnik koji je navratio na sastanak i naložio zajednički rad i uključenje svih koji m

Zašto sam preimenovao blog?

Foto: Facebook stranica  Croatia Full of life U Hrvatskoj od njezina osamostaljenja muku mučimo s izgradnjom države i njezinih institucija. Politike kao vještine upravljanja dobrima na opće dobro svih stanovnika države gotovo da i nema, a što pokazuju sve relevantne statistike od onih gospodarskih po kojima Hrvatska sve uvjerljivije preuzima čelno mjesto prve po nerazvijenosti zemlje Europske Unije, do onih demografskih koje očituju demografsko propadanje sve većim brojem iseljenih i sve manjim brojem rođenih. Ulazeći u hrvatski politički prostor, na platformi Most-a nezavisnih lista, želio sam dati svoj obol razvoju naše Domovine u smjeru kakvog svi priželjkujemo – a to je sretna i sigurna sadašnjost i budućnost u kojoj će se svaki pojedinac moći razvijati u svem svojem bogatstvu i dostojanstvu koje ima kao ljudska osoba. Kao ministar u dvije Vlade, nastojao sam, ne bez velikih borbi i još većih otpora interesnih skupina, poticati svijest o potrebi razvoja upravo onakvih

Referendum – ZA ili PROTIV?

Vlast proistječe iz naroda – fundamentalna je postavka demokratskog društvenog poretka. I svaki onaj tko bi pokušao ili pokušava potkopati ili osporiti taj temelj demokracije, ma iz bilo kojeg razloga, makar i plemenitog, čini opasan i za svaku osudu postupak.  Zašto ovo pišem?  Kao građaninu ovu zemlje i izabranom zastupniku u Hrvatskom saboru, neprihvatljivo mi je i nezamislivo da u Hrvatskoj koja je članica Europske Unije i NATO-a, dakle u društvu zemalja koje se smatraju perjanicama demokratskih društava, nekom gradonačelniku ili načelniku može pasti na pamet ideja da zabrani prikupljanje potpisa za neku referendumsku inicijativu. U kakvom mi to vremenu živimo? Kakvi nas to ljudi predstavljaju i upravljaju našom budućnošću? U ime kojeg to oni „prava“ smiju sprječavati pravo građana da sudjeluju u političkom životu države za čije funkcioniranje oni doprinose svojim radom? Jedini odgovor koji mi je u mislima je to da se nositelji vlasti i moći boje onih koji su im dali po

Zagreb i Split, hrvatski smećarski gradovi?

Foto: zagreb.hr  Dok EU Parlament donosi zakone sa sve ambicioznijim ciljevima recikliranja otpada, što je preduvjet za održivu budućnost, u Hrvatskoj se promjena prakse dominantnog odlaganja u kružno gospodarenje otpadom slabo realizira. Dapače, najveći hrvatski gradovi, Zagreb i Split donose svoje Planove gospodarenja otpadom kojima se ne jamči ova važna promjena, nego ostaje stara privrženost smeću i bavljenje samo tim oblikom otpada. Zbog čega se tako može zaključiti?  Zbog toga što ni Split ni Zagreb nisu predvidjeli hitnu mjeru izgradnje sortirnica, odnosno kompletiranja sustava redovitog odvoza reciklabilnog otpada. Split čak nije predvidio ni lokaciju, a Zagreb je predviđa kao jedan od pogona budućeg mega centra u Resniku, ništa hitnije od pogona za obradu ostatnog otpada ili smeća. Očito je dakle, da stratezi oba grada ne razumiju ili ne žele razumjeti da je odvojeno prikupljanje jedini način kako postići traženih 50% recikliranja do 2020., odnosno 60% do 2030., za