Preskoči na glavni sadržaj

Zagreb i Split, hrvatski smećarski gradovi?

Foto: zagreb.hr
 Dok EU Parlament donosi zakone sa sve ambicioznijim ciljevima recikliranja otpada, što je preduvjet za održivu budućnost, u Hrvatskoj se promjena prakse dominantnog odlaganja u kružno gospodarenje otpadom slabo realizira.

Dapače, najveći hrvatski gradovi, Zagreb i Split donose svoje Planove gospodarenja otpadom kojima se ne jamči ova važna promjena, nego ostaje stara privrženost smeću i bavljenje samo tim oblikom otpada.

Zbog čega se tako može zaključiti? 

Zbog toga što ni Split ni Zagreb nisu predvidjeli hitnu mjeru izgradnje sortirnica, odnosno kompletiranja sustava redovitog odvoza reciklabilnog otpada. Split čak nije predvidio ni lokaciju, a Zagreb je predviđa kao jedan od pogona budućeg mega centra u Resniku, ništa hitnije od pogona za obradu ostatnog otpada ili smeća.

Očito je dakle, da stratezi oba grada ne razumiju ili ne žele razumjeti da je odvojeno prikupljanje jedini način kako postići traženih 50% recikliranja do 2020., odnosno 60% do 2030., za ambalažu 70%.

Foto: hu-benedikt.hr
 Čak im hrvatski Plan gospodarenja otpadom nudi po stotinu milijuna kuna za interventne mjere za smanjenje odlaganja u čemu sortirnice imaju primarnu ulogu. U Splitu još uvijek nema niti jednog kompostišta, niti kakvog drugog pogona za obradu biorazgradivog otpada, a za čudo niti se takvo što planira. 

To, očito nije neka briga, pogotovo sad kad je na splitskoj sjednici Vlade RH donesen zaključak da se podržava projekt izgradnje centra za gospodarenje otpadom (u stvari smećem) u Lećevici. Centar koji će zamijeniti Karepovac bez da se značajno poveća stopa recikliranja, ali na način da će trošak narasti barem pet puta.

Sve se to događa uz odobrenje Vlade RH, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje uredno izdaje prethodne suglasnosti. Unatoč sve češćim parolama o kružnoj ekonomiji. To znači da su građani i Splita i Zagreba osuđeni na život u resursno neučinkovitim gradovima u kojima će umjesto stotine zelenih radnih mjesta i vraćanja sirovina u gospodraski sustav biti obrada smeća i višestruko povećanje troška za otpad, što zbog skupe obrade, što zbog očekivanih penala.

Žalosno, ali istinito.
Oznake:

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi
52 komentara
Pročitajte više

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i
100 komentara
Pročitajte više

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo
193 komentara
Pročitajte više