Preskoči na glavni sadržaj

Izvješće sa sastanka s predstavnicima Grada Zagreba




Poslije javnog poziva da nas primi gradonačelnik Grada Zagreba na temu sanacije klizišta Podsused i gradskog plana za gospodarenje otpadom (vidi ovdje), jučer 15. svibnja, primila nas je zamjenica gradonačelnika, gospođa Olivera Jurković Majić. 

Uz predstavnike udruge EKO 2000 iz Podsuseda na čelu s gosp. Milom Račićem, i prof. Želimirom Ortolanom, na sastanku su bili brojni suradnici iz gradskih ureda, predstavnici projektanta - tvrtke IGH te više profesora sa Zagrebačkog i Osječkog sveučilišta.  

Alternativni prijedlog sanacije klizišta Podsused

Prvi dio susreta odnosio se na alternativni prijedlog sanacije klizišta Podsused kojeg je prezentirao prof. Ortolan. U raspravi koja je uslijedila bilo je i obrazloženja sadašnjeg prijedloga sanacije kao i tumačenja zašto ovakav prijedlog nije dobar te je potrebno prići reviziji rješenja sanacije. 

U raspravu se uključio i sam gradonačelnik koji je navratio na sastanak i naložio zajednički rad i uključenje svih koji mogu pomoći da se ovaj problem riješi. Osvrnuo se gradonačelnik i na Plan gospodarenja kojeg se mora potvrditi ne bi li Grad riješio i treći veliki ekološki problem nakon sanacije Jakuševca i izgradnje pročistača otpadnih voda, kako je rekao.

Plan gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom bila je druga tema tog dugotrajnog sastanka koji je potrajao više od četiri sata. Gospođa Mirka Jozić, odgovorna za komunalnu djelatnost, uporno je tvrdila da je sve po najvišim ekološkim standarima i lokacije za infrastrukturu će se pronaći čim se donese plan.

No, takav dojam teško je steći. Imamo apsolutno nefunkcionalan sustav odvojenog prikupljanja, koji itekako kaska za voljom građana čija spremnost za odvojenim prikupljanjem nestaje kako se situacija oko zelenih otoka i dalje ne popravlja. 

Zašto nagomilani papir i karton stoje danima na ulici, kako to da nitko ne izvještava koliko je manje biootpada u smeću nakon tisuće podijeljenih kompostera po gradu? Prema glomaznom otpadu i dalje isti pristup.

Sve su to znaci koji uzrokuju nepovjerenje građana prema sustavu i aktualnom planu gospodarenja otpadom. Stoga je za sada zaključak, sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja nema posebni prioritet, svi objekti će se zgotoviti zajedno, jednog dana, pa kako nam bude. 

Gorko iskustvo s poskupljenjem cijene vode

A kako bi nam moglo biti možemo procijeniti iz iskustva kojeg svi u Zagrebu imamo s cijenom vode. Na račun izgradnje komunalne infrastrukture za pročišćavanje vode, cijena vode porasla je eksponencijalno. 

Za podsjetnik prilažem sličicu koja prikazuje porast cijene vode po kubnom metru za kućanstva. Porast cijene od 3,6 puta u ovom razoblju sigurno nitko nije najavio uoči izgradnje. Naravno da to nije moralo biti tako, ne ulazim sada u razloge, ali tako je ispalo i to sada svi plaćamo.


Otpad može izazvati i veće poskupljenje komunalne usluge ili...

Otpad u odnosu na vodu može izazvati i veće poskupljenje komunalne usluge. No, zanimljivo je da otpad čak pruža mogućnost smanjenja troška jer se 60 tisuća tona papira i kartona godišnje može prodati za dobrih 30 milijuna kuna. 

Ali može se i obraditi na budućem postrojenju za obradu mješanog ostatka ili smeća po cijeni od barem 40 milijuna kuna godišnje. Razlika je 70 miljuna kuna i ovisi samo o tome, je li sustav odvojenog prikupljanja razvijen i funkcionalan ili ne. 

U prvom slučaju jest i taj vrijedan materijal ide na sortirnicu, u bale i na tržište, a u drugom kroz obradu mješanog ostatka u gorivo iz otpada. Kod plastike, razlika je još i veća.

Sada taj važan sustav odvojenog prikupljanja nije ni razvijen ni funkcionalan, a na žalost nema znakova da će skoro biti drugačije.

No, nada umire zadnja i rado ćemo uočiti jasne znakove promjene u pristupu i konceptu gospodarenju otpadom.

Ti znaci bi uključili nastojanja da se u Zagrebu hitno pronađe prostor za smještaj opreme za sortiranje, na barem jednoj ili dvije dodatne lokacije, uz već planiranu u Resniku. 

Centri za ponovnu uporabu

Rado bismo čuli o planovima za uspostavu nekoliko centara za ponovnu uporabu gdje bi se sav glomazni i potencijalno upotrebljivi otpad primao bez da prethodno pokisne. Nakon pregleda ide se u popravak i pripremu za ponovnu uporabu ili u pripremu za recikliranje, što je na primjer kod namještaja od iverice kojeg danas često odbacujemo obično mljevenje.

Dakle, ima načina demonstrirati privrženost ekološkim načelima i namjeru da se uspostavi održivi, ekološki utemeljen sustav gospodarenja otpadom za Zagreb, buduću zelenu metropolu Europe.  

Bez sumnje tada će se vratiti i povjerenje građana u dobronamjernost gradske administracije.


Ilustracija: Facebook stranica Architecture & Design

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo