Preskoči na glavni sadržaj

Ekološka katastrofa kod Dubrovnika – CGO Lučino razdolje

Potpisom ugovora o financiranju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje državna administracija odlučila je u ovaj krajnje upitan projekt uložiti čak pola milijarde kuna europskih i nacionalnih javnih sredstava. Je li revizija isplativosti izgradnje napravljena, kako je to navedeno u Odluci o implementaciji Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2019 i čime je dokazano da je utjecaj na okoliš zanemariv te da nema brige ni za Malostonski zaljev i uvalu Bistrina ni za dubrovački akvatorij, pitanja su bez odgovora.

Što je u stvari CGO Lučino razdolje?
Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje je iznimno skupo, promašeno i štetno rješenje za gospodarenje otpadom Dubravačko-neretvanske županije.

Da je neopravdano skupo vidi se iz već sada iskazanog ukupnog troška od gotovo pola milijarde kuna za kapacitet od svega 37 tisuća tona otpada godišnje. Za usporedbu, reciklažni centar na Krku, sa sortirnicom i kompostištem upola manjeg kapaciteta koštao je dvadeset puta manje od ove vrijednosti.

Da je investicija u CGO Lučino razdolje promašena, može se zaključiti iz sljedećeg:

  • Centar prihvaća pomiješani otpad a glavni proizvodi su gorivo iz otpada i inertizirani otpad za odlaganje. Ne zna se koliko će trebati plaćati za plasman 7155 tona goriva iz otpada godišnje, dok će se 15317 tona inertiziranog otpada godišnje odlagati na odlagalištu površine veće od 43 tisuće metara kvadratnih. 
  • Prijavljeno recikliranje centra je svega 7,6%, što je posve neusklađeno s kružnim gospodarenjem otpadom, europskim zelenim planom za kojeg se deklarativno zalaže i hrvatska Vlada. 
  • Centar je od Dubrovnika, najvećeg izvora otpada udaljen čak 48 km, što znači da je samo za prijevoz otpada potrebno preko dvjesto tisuća kilometara pređenog puta za teška vozila godišnje, uz što ide više od pedeset tisuća litara dizelskog goriva i sve povezane emisija štetnih tvari. 


Zbog čega se smije tvrditi da je projekt iznimno štetan za okoliš?
Područje na kojem se planira ovaj centar je nenaseljeno, čisto, bogato bioraznolikošću i netaknuto krško područje. Tvrditi da će obrada milijun tona otpada kroz 25 godina proći bez štete za okoliš i tu tvrdnju potkrijepiti hidrogeološkim istraživanjem koje se sastoji od jednog ispitivanja upuštanjem bojila u krško podzemlje je krajnje neodgovorno i nespojivo sa zdravim razumom. Nedetektiranje boje u određenom broju dana ne dokazuje baš ništa što se rizika ovog projekta na okoliš tiče.

Sumarno, ovdje je na djelu stvaranje temelja za veliku, već viđenu zaradu klijenteli, ali istodobno i za nemjerljivu, dugotrajnu i nepopravljivu štetu za građane županije i cijeli kraj.

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović

Primjedbe

  1. Pozdrav, sezonski pozdrav svim mojim prijateljima vani, ja sam Bozana Miho, iz Splita, Hrvatska. nakon deset godina veze sa njim, moj muž je prekinuo sa mnom, učinila sam sve da ga vratim ali sve je bilo uzalud, željela sam ga zbog ljubavi koju gajim za njega, molila sam ga svim silama , Obećao sam, ali on je odbio. Objasnio sam svojoj prijateljici na mreži, a ona je predložila da odem do dr. Apate, velikog čarobnjaka koji bi mi mogao pomoći da dam čaroliju da ga vratim, ali ja sam tip koji nikad nije vjerovao u čaroliju, nisam imao drugog izbora nego probaj, poslala sam poruku dr. Apati, a on mi je rekao da nema problema sve će biti u redu prije 48 sati, bivši će mi se vratiti prije 48 sati, bacio je čaroliju i iznenađujuće drugi dan, bilo je oko 16:00 sati. Bivši me nazvao, bila sam tako iznenađena, odgovorila sam na poziv i sve što je rekao je da mu je jako žao zbog svega što se dogodilo, da želi da se vratim, da me jako voli. Bila sam tako sretna i otišla sam k njemu, pa smo ponovno počeli živjeti sretno zajedno. Otada sam obećao da će svakome koga poznajem i tko ima problema s bilo kime trebati pomoć dr. Apate, čarobnjaka za čarolije, njegova e-pošta je (drapata4@gmail.com), a vi mu možete poslati e-poštu ako trebate njegovu pomoć u vašoj vezi , želite biti prepoznati u svijetu ili problemi s rakom, želite se udati za ljubavnika po svom izboru ili slučajevi razvoda, zdravstveni ili bračni problemi, napredovanje na poslu i uspjeh, bilo što, ne odustaj, prestani plakati, kontaktiraj Dr. .Apata na drapata4@gmail.com ili ga kontaktirate putem Vibera: +447307347648

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo