Preskoči na glavni sadržaj

Još pola milijarde kuna hrvatskih i EU javnih novaca klijenteli za otpad u Hrvatskoj!

Društvo na visokoj razini – resorni ministar, direktor Fonda, četri župana te direktor tvrtke koja skoro dvadeset godina razvija kontroverzni projekt. Svi više-manje složni oko toga kako će izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica maksimalno zaštiti okoliš i omogućiti uspostavu cjelovitog i održivog gospodarenja otpadom u županijama sjeverno-zapadne Hrvatske.

Međutim, ovaj i slični projekti (vidi Marišćina i Kaštijun) niti štite okoliš niti doprinose održivosti gospodarenja otpadom. Ovi projekti i njihov kapacitet u stvari su mjera neuspješnosti sektora u cjelini pa je apsurdno da predhode uspostavi cjelovite mreže sortirnica, kompostišta i centara za ponovnu uporabu na području četiri županije, bez čega se ne može do sadašnjih i budućih ciljeva recikliranja. Mogli su otići u obližnji grad Prelog, koji je inače prvak Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i upoznati se sa ekološki i ekonomski održivim sustavom gospodarenja otpadom. Onim, koji se zasniva na ekološkoj infrastrukturi i sustavu i koji je 2019. uz skromnu cijenu komunalne usluge za svoje korisnike postigao preko 70% recikliranja komunalnog otpada.

No, kakva je moć javnog interesa za dobra, jeftina i decentralizirana rješenja u gospodarenju otpadom, makar su ona po definiciji neizostavni dio EU Green deala (zelenog dogovora) o kojem danas često i sam Predsjednik Vlade govori? Slaba, ili nikakva, posebno u usporedbi s interesnom skupinom oko skupih, štetnih i nefunkcionalnih CGO-a, gdje zbog golemog novca ima puno zainteresiranih.

Upravo zato se ovdje radi o klijentelističkom obrascu trošenja javnog novca, usmjerenom svom cilju bez obzira na katastrofalna iskustva Marišćine (i Kaštijuna), a i usprkos ugrozi koju čine prema okolišu.

Time mi kao društvo dokazujemo svoju nesposobnost, ne samo slijediti najbolje prakse nego i učiti na vlastitim greškama (o tuđim da ne govorimo), što vodi do zaključka kako moć financijskog interesa i dalje nadvladava brigu za ovdje ugroženo javno dobro.

Stoga, niz se nastavlja - nakon Lećevice i Biljana Donjih lani te Lučinog Razdolja i Babine gore ove godine, u Hrvatskoj spremno ulazimo u još jednu pola milijarde kuna tešku, ali potpuno krivu, štetnu i nepotrebnu investiciju.  

Što se tiče ministrove retorike i nastojanja da ovaj projekt prezentira kao neizbježan i važan dio integriranog sustava gospodarenja otpadom, bilo bi bolje da je kao osoba na najodgovornijoj poziciji u državi poduzeo mjere za ispunjavanje prvih, a ne zadnjih stupnjeva reda prvenstva u postupanju otpadom. I na koncu, ministre, gorivo iz otpada nije i ne može biti obnovljivi izvor energije, jer se većim dijelom sastoji od uništene fosilne plastike. A drugo, kakav je to obnovljivi izvor energije čije korištenje stoji na resursnoj neučinkovitosti i uključuje brojne štetne emisije?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović

Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. 


Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe. 

Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi.

Uklanjanjem bior…

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/).

Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije.

Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta.

Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i ekonomske održivosti naših društava. Šteta što …

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu.
Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao.
Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici.
Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mostov trag u hrvatsko…