Preskoči na glavni sadržaj

Incidentno zagađenje u Slavonskom Brodu


Nevjerojatna zamjena teza - za incident s produktovodom nije kriv onaj koji je tlačnu probu radio nego Vodovod Slavonski Brod jer godinama odgađaju zamjenu filtarske ispune s aktivnim ugljenom! Fantastična dosjetka.

Pa zar zbilja mislite da se incidentno zagađenje podzemne vode rješava pravodobnom zamjenom filtracijske ispune? 

Hvala Bogu da je nisu već zamijenili jer bi je ovo zagađenje upropastilo. Aktivni ugljen u tehnologiji prerade na postrojenju Jelas služi kao biološki filtar, nakon predoksidacije, filtracije i ozonizacije pri čemu se već godinama vrlo uspješno uklanjaju željezo, mangan, amonij i prirodne organske tvari. 

Sve u skladu sa projektnim zadatkom. Stoga granulirani aktivni ugljen na postrojenju ne služi za adsorpciju zagađivala (pa ni ugljikovodika) na način da se nakon iscrpljenja kapaciteta mora ili regenerirati ili zamijeniti. On služi kontinuirano kao medij za biološku oksidaciju ovih tvari te njegovu zamjenu diktira fizička postojanost, a ne slobodni adsorpcijski kapacitet.

Stoga pojava ugljikovodika predstavlja incident i veliku ugrozu za kvalitetu rada postojenja za one zadaće za koje je projektirano, izgrađeno i za koje se godinama sukladno održava.

Jedino bi doziranje aktivnog ugljena u prahu, prije primarne filtracije moglo pomoći za ovakav incident. No, to je interventna mjera koja košta i smanjuje kapacitet uređaja zbog češćeg pranja.

Zaključno, bilo bi puno bolje da se odgovorni pozabave pravim pitanjima. Tko je i kako provodio ispitivanje cjevovoda, jesu li poštivane procedure, jesu li utvrđena sva mjesta propuštanja i poduzete sve mjere da se nastavak zagađenja u vodozaštitnoj zoni zaustavi?

Ništa više, neka se svatko bavi svojim poslom, ali stručno i odgovorno.

I naravno, Slavonskom Brodu treba pomoći, uz stalnu izloženost zagađivalima iz zraka, sad ih pogađa i zagađenje njihove pitke vode.


Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović
Saborski zastupnik

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. 


Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe. 

Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi.

Uklanjanjem bior…

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/).

Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije.

Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta.

Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i ekonomske održivosti naših društava. Šteta što …

Hrvatska na rasprodaji - daj koliko daš!

Zanimljivo je s kojim ushićenjem članak u jednom dnevnom mediju govori kako je Projekt Brijuni rivijera ponovno pokrenut nakon što ga je stopirao Mostov ministar.

U posljednja dva mjeseca svjedoci smo procvatu naše Hrvatske, nismo „dužni k'o Grčka“, Agrokor je i dalje perjanica hrvatskog gospodarstva, Todorići su stup društva i primjer uspješne privatizacije na hrvatski način, otpad se ne gomila po svim krajevima Hrvatske, ne prijete nam penali zbog nepostojećeg sustava odvajanja i recikliranja komunalnog otpada, ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, penzije rastu, a Plenković gordo Europi kaže NE i naručuje dvadesetak F16 jer eto ima se, može se…
A tako malo je trebalo za uspjeh, maknuti Most koji je bio prepreka HDZ ovim znalcima na putu prosperiteta i neviđenog blagostanja…

No vratimo se mi na temu.

Osim što se radi o „projektu“ koji podrazumijeva više-resornu suradnju i ne ovisi o jednom ministru ma koliko god mu neki pridavali na važnosti, valja se ponovno upitati - zar doista vi…