 |
| Foto: Na svečanosti puštanja u rad sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Vrgorca. |
Komunalni mulj je kruti ostatak obrade komunalnih otpadnih voda koji pruža znatne prilike za održivi razvoj našeg društva. Svaka ozbiljnija obrada otpadnih komunalnih voda uključuje biološke procese razgradnje organske tvari u kojima dolazi do izdvajanja biomase u formi komunalnog mulja. Biomasa uz organske tvari sadrži dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij kao makronutrijente ali i cijeli niz tvari kao željezo, mangan, cink, bakar što sve skupa čini nezanemarivu uporabnu vrijednost komunalnog mulja u poljoprivrednoj ili šumarskoj proizvodnji.
Prosječan stanovnik generira oko
70 g suhe tvari dnevno komunalnog mulja što znači da u Hrvatskoj uključujući i turizam
nastaje preko 115 tisuća tona mulja godišnje. Komunalni mulj se izdvaja kao istaložena
tvar te na većim uređajima anaerobno digestira pri čemu se proizvodi bioplin
ili plinska smjesa s dominantnim udjelom metana i ugljičnog dioksida. Ova
anaerobna digestija je jedan od načina stabilizacije mulja, odnosno postizanja
stanja inertnosti. Drugi način je kompostiranje, za što je potrebna celulozom
bogata organska tvar s ciljem uravnoteženja elementnih sastava ugljika i dušika
kompostne mase. U oba slučaja se razgradnji sklon organski ugljik degradira u
plinovite razgradne produkte – metan i ugljični dioksid kod digestije te samo
ugljični dioksid kod kompostiranja.
Pored navedenih nutritivnih
vrijednosti komunalnog mulja, korisnih u svakoj poljoprivrednoj ili šumarskoj
proizvodnji često se razmatra i ističe energijska vrijednost mulja. Jedan oblik
energijskog iskorištavanja je proizvodnja bioplina koji se može koristiti pri
proizvodnji toplinske i električne energije. Sirovina za generiranje bioplina
je biorazgradiva organska tvar koju čovjek dnevno producira u iznosu potrebnom
za stvaranje do dvadeset litara metana. To bi značilo da se za sto tisuća ljudi
anaerobnom digestijom komunalnog mulja može generirati ukupna toplinska snaga do
540 kW, od čega se trećina ili do 190 kW može pretvoriti u najvrijedniju,
električnu energiju.
Ostatak nakon digestije, digestat
i dalje sadrži sve nutrijente i teško razgradive organske tvari pa se može
smatrati metastabilnim komunalnim muljem itekako podesnim za poljoprivrednu ili
šumarsku proizvodnju. Za slučaj razmatranja termičke obrade mora se poći od
ogrjevne vrijednosti i sadržaja vlage. Ako se za primjer uzme kvaliteta
digestata jednog slavonskog grada gdje je za suhi mulj izmjereno 11 MJ/kg
gornje ogrjevne vrijednosti i vlažnost nakon dehidracije centrifugiranjem od 78
do 84% dolazi se do računa kako bi gotovo svu raspoloživu energiju oslobođenu
spaljivanjem trebalo utrošiti na isparavanje vlage.
S druge strane, ovaj digestat se
temeljem izmjerene kvalitete mulja smije i izravno koristiti u poljoprivredne
svrhe (NN br. 38/08). Eventualno kompostiranje s drugim biorazgardivim
materijalima kao su kuhinjski, vrtni te otpad od uređenja zelenih površina ide
u smjeru daljeg poboljšanja kvalitete. Primjenom takvog materijala u
poljoprivredi svi se nutrijenti ponovo koriste, što samo po sebi donosi mnoge
prednosti, a mjereno metrom održivog razvoja može se navesti kako takvu praksu
prati smanjenje emisije stakleničkih plinova kroz vezivanje ugljika, te
izbjegavanje mineralnih nutrijenata.
Sumarno se radi o 2700 tona ugljičnog
dioksida godišnje što bi za ove stanovnike činilo smanjenje emisija
stakleničkih plinova od preko 0,5% posto. Nadalje, mnogi rizici unosa
zagađivala mogu se izbjeći primjenom u šumarskoj, umjesto poljoprivrednoj proizvodnji.
Utjecaji na atmosfersku ravnotežu stakleničkih plinova tada su još daleko veći
(vidi http://biramdobro.blogspot.com/2018/03/zanemaruje-li-se-drvna-biomasa-u.html).
Primjedbe
Objavi komentar