Preskoči na glavni sadržaj

Priopćenje povodom odbacivanja pokretanja postupka zbog onečišćenja vode u Slavonskom Brodu

Foto: pixabay.com

Županijsko državno odvjetništvo je izvijestilo hrvatsku javnost kako ne postoje temelji za pokretanje postupka protiv nepoznatog počinitelja zbog onečišćenja vode u Slavonskom Brodu.

Naravno da DORH na temelju postojećih izvida nije mogao utvrditi ičiju kaznenu odgovornost. Tome je tako jer se pojava zagađivala u vodoopskrbnom sustavu ne može povezati s gotovo istodobnim incidentom na produktovodu uz cestu na zapadnom ulazu u Slavonski Brod.

No, zašto nisu provedeni pravi izvidi, nešto što je ipak više od šetnje nadležnog inspektora duž trase cjevovoda?

Kao da se svako puknuće ukopanog cjevovoda mora primijetiti na površini, a radi se o tlačnom ispitivanju nakon 25 godina van upotrebe?! No, nije to važno toliko zbog utvrđivanja kaznene odgovornosti, nego zbog otkrivanja uzroka prodora ugljikovodika u vodoopskrbni sustav.

Utvrditi točno uzroke, doći do spoznaje o izvoru zagađenja jedino omogućuje definiranje valjanih tehničkih mjera zaštite sustava pitke vode od sljedećih takvih epizoda. Jedino to bi bila sustavna briga za zdravlje građana, a ne sakrivanje iza kovanice “slučajno zagađenje, nepoznatog uzroka”. Jer, ugljikovodici su antropogenog karaktera te su nekako morali dospjeti u zdence, a potom i u vodoopskrbni sustav.

Stoga nisu i ne mogu biti slučajnost poput udara groma ili zapaljenja suhe trave staklom na suncu. Uostalom, puštanje u pogon produktovoda imalo je za cilj transport plina do rafinerije Brod s hrvatske strane kako bi se izbjeglo izgaranje nečistih goriva u rafineriji i tako smanjilo masovno emitiranje štetnih produkata u okoliš.

To je svakako dio sustavnog pristupa rješavanja problema teške zagađenosti zraka Slavonskog Broda i okolice iz prekogranične rafinerije. Stoga nije dobro čuti najave podizanja tužbi radi povrede časti, nego bi bilo dobro čuti kako napreduje osposobljavanje produktovoda za transport plina. Barem što se tiče već godinama zagađenju izloženih građana.

No, pored plinofikacije rafinerije, postoje i druga sustavna rješenja ovog dugogodišnjeg problema cijelog kraja, dodatnog uzročnika iseljavanja za mnoge mlade obitelji. Upravo danas su moji kolege, Tomislav Panenić i Ante Čikotić u Slavonskom Brodu predstavili Izmjene i dopune Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata koje su već neko vrijeme u Saborskoj proceduri, a prema kojima bi se ograničio transport nafte s visokim udjelom sumpora sustavom JANAFa.

Ideja je onemogućiti prihvat i transport nafte čije karakteristike prelaze granične vrijednosti sadržaja sumpora od maksimalno 1,0% m/m. Ovakvo zakonsko rješenje bi posljedično bitno popravilo stanje kvalitete zraka u cijelom kraju bez da se nekome ograničava mogućnost rada na danas normalan i civiliziran način.

Jer temeljiti svoj poslovni uspjeh na korištenju jeftinije sirovine, nepostojanju troškova inače nužnog sustava odsumporavanja te stvaranju ogromnih eksternih troškova (koje poslovanje rafinerije ne osjeti) nije u duhu 21. stoljeća kada je jedini razvoj koji si civilizacija smije dopustiti - održivi razvoj. To jest onaj koji našoj djeci i njihovoj djeci ostavlja barem slične prilike za život.

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. 


Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe. 

Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi.

Uklanjanjem bior…

Hrvatska na rasprodaji - daj koliko daš!

Zanimljivo je s kojim ushićenjem članak u jednom dnevnom mediju govori kako je Projekt Brijuni rivijera ponovno pokrenut nakon što ga je stopirao Mostov ministar.

U posljednja dva mjeseca svjedoci smo procvatu naše Hrvatske, nismo „dužni k'o Grčka“, Agrokor je i dalje perjanica hrvatskog gospodarstva, Todorići su stup društva i primjer uspješne privatizacije na hrvatski način, otpad se ne gomila po svim krajevima Hrvatske, ne prijete nam penali zbog nepostojećeg sustava odvajanja i recikliranja komunalnog otpada, ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, penzije rastu, a Plenković gordo Europi kaže NE i naručuje dvadesetak F16 jer eto ima se, može se…
A tako malo je trebalo za uspjeh, maknuti Most koji je bio prepreka HDZ ovim znalcima na putu prosperiteta i neviđenog blagostanja…

No vratimo se mi na temu.

Osim što se radi o „projektu“ koji podrazumijeva više-resornu suradnju i ne ovisi o jednom ministru ma koliko god mu neki pridavali na važnosti, valja se ponovno upitati - zar doista vi…

LNG terminal – sad ili nikad?

Prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru je tankom većinom donesen Zakon o LNG terminalu ili terminalu za ukapljeni prirodni plin. Kao što je poznato, Zakon je donesen u ozračju glasnog protivljenja, uglavnom na lokalnoj i regionalnoj razini zbog niza primjedbi od kojih su u prvi plan na koncu isplivale neusklađenst s lokalnim prostornim planom te demonstrirano protivljenje lokalnog stanovništva.
Da bi se uopće mogla sagledati sva ova pitanja oko LNG terminala, dobro je vratiti se malo unatrag i razmotriti pitanja zašto plin te je li ovaj terminal uopće u strateškom interesu RH. Plin – čisti energent Prvo, LNG ili ukapljeni prirodni plin vrlo je važan energent, najčišće je fosilno gorivo i očekuje se da bi njegova potrošnja u godinama pred nama trebala rasti na teret smanjenja konzuma težih fosilnih goriva. Makar površnom pogledu izgleda paradoksalno, to se uklapa u tranziciju današnjih društava u niskougljičnom smjeru jer se smanjenje potrošnje teških fosilnih goriva osim plinom još i…