Preskoči na glavni sadržaj

Reagiranje na manipulacije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Foto: delfi.it
Kako nam se približavaju važni rokovi do kojih Republika Hrvatska mora ispuniti određene obveze u gospodarenju otpadom, vladajući sve glasnije i nervoznije nastoje odgovornost za propuste prebaciti na mene.

Pa tako direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u današnjem intervjuu (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/dubravko-ponos-prijeti-nam-kazna-od-42000-eura-dnevno-zbog-loseg-gospodarenja-otpadom/7909716/) tvrdi kako je Hrvatska izgubila 15 mjeseci jer je Dobrović mijenjao koncept gospodarenja otpadom.

Direktor Fonda ne razumije ili ne želi razumjeti da je koncept po kojemu većina otpada umjesto na odlagališta treba ići u centre za gospodarenje otpadom (CGO) poput Marišćine promašeni koncept kojeg je itekako trebalo promijeniti jer se bez promjene ne može doći niti do 50% recikliranja, a kamoli 70% ili više što nas u budućnosti očekuje.

Stoga, 15 mjeseci napora da se sadržaji poput sortirnica, kompostišta, centara za ponovnu uporabu i reciklažnih dvorišta stave na listu infrastrukture koju treba prioritetno financirati iz EU strukturnih fondova nisu gubitak, nego zaokret državne politike u pravom smjeru i u posljednji trenutak.

Upravo ono što je važan dio kružne ekonomije kao neke nove paradigme društva koju tu i tamo u nastupima spominje i resorni ministar, makar nije poznato je li svjestan punog značenja* ili se samo koristi jezičnim ukrasima.

Svejedno, Ministarstvo i Fond još uvijek nisu, niti 17 mjeseci nakon smjene ministra, ozbiljno krenuli s javnim pozivima za ovu infrastrukturu. Iako su bili pripremljeni i planirani za objavu prije ljeta 2017. godine, iako bez njih nije moguće podići stopu reciklaže i iako EU novci stoje neiskorišteni!

Možda bi bilo korisno da direktor Fonda pročita takozvano rano upozorenje** koje je prošlog tjedna iz Europske komisije upućeno Hrvatskoj!?

Ako se želi razumjeti pročitano, naći će se da je nužno preusmjeriti fokus s CGO-a kao glavnog mjesta troška na infrastrukturu koja omogućuje dizanje stope recikliranja, što je upravo ono na čemu sam kao ministar inzistirao.

Danas, u emisiji Dobro jutro Hrvatska – Imam problem, na HRT-u sam govorio o tome, u stvari o hrvatskom apsurdu, kojeg zdušno direktor Fonda brani, a kojeg vrlo dobro ocrtava tema ove emisije - CGO Lećevica.

Taj planirani centar za obradu smeća pod nazivom Regionalni centar čistog okoliša, smješten je čak 45 km od Splita (ujedno svega 28 km od Bikarca, centra susjedne županije), i to baš u području slabo istraženog i podzemnom vodom bogatog krša. To što cijeli kraj krasi prelijepa i čista priroda, slaba naseljenost te silan potencijal za razvoj održivog turizma i ekološke poljoprivredne proizvodnje također nije važno!

Niti to da se u neposrednoj blizini budućeg centra nalazi prašuma Ljutina sa više od pola milenija starim stablima hrasta i cera nije utjecalo da bi čelnici županije razmotrili odustajanje od lokacije i potražili alternativu. Da apsurd bude veći, u nedovno donesenom Planu gospodarenja otpadom grada Splita uopće nema definirane lokacije za kompostište i sortirnicu bez kojih, nota bene, nema niti može biti recikliranja.

U toj činjenici kako drugi najveći grad u Hrvatskoj niti ne planira sadržaje koji omogućuju dizanje stope recikliranja direktor Fonda, kao ni resorni ministar ne vide ništa sporno, no vješto će nastojati odgovornost za neispunjavanje ciljeva u gospodarenju otpadom svaliti na leđa bivšeg ministra koji je u dva šestomjesečna mandata nastojao osigurati uvjete da do neispunjavanja uopće ne dođe.

No, za ideologe nastranog i štetnog koncepta, kao i za klijentelistički povezane interesne skupine nema više razloga za zabrinutost da će im se uskratiti još desetak sjajnih poslova tipa Marišćine jer su prošlogodisnjim uklanjanjem Mosta iz Vlade i smjenom ministra pronašli HNS kao pravog partnera za posao i sada su ponovno u sigurnim vodama.

I to bez obzira na katastrofalne performanse Marišćine kao prvog izgrađenog centra.

Odustajanje od takvih lukrativnih poslova za koje su davno bezecirali 475 milijuna eura naravno da ne dolazi u obzir ni pod cijenu penala jer, u igri su milijarde dok će penale ionako platiti država, odnosno građani, što je u ovakvom razmatranju stvari nevažno.

Da zaključim, politička stabilnost koju je HNS osigurao ulaskom u Vladu mogla bi nas jako koštati.

U sektoru gospodarenja otpadom to znači povratak na stari koncept CGO-a koji je ionako dugo bio konstanta i SDP-a i sada HDZ-a za vrijeme kojeg je i nastao. To će nam osigurati za EU nedozvoljeno niske stope recikliranja, ali i masovnu, skupu i neefikasnu obradu smeća, poput one u Marišćini, koja bi građane Hrvatske godišnje mogla stajati i do milijardu kuna novog komunalnog troška za otpad.

A nabavka raznih kanti i posuda za odvojeno prikupljane, koju direktor pompozno najavljuje?

To će kao i financiranje pokoje sortirnice poslužiti kao ukras sustava, a izostanak dobrog rezultata odvojenog prikupljanja i recikliranja prezentirat će se kao dokaz da se bolje ne može, a nipošto kao posljedica lošeg, nesustavnog pristupa.
 
*http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htm
**http://ec.europa.eu/environment/waste/pdf/early_warning_report_HR.pdf


Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. 


Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe. 

Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi.

Uklanjanjem bior…

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/).

Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije.

Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta.

Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i ekonomske održivosti naših društava. Šteta što …

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu.
Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao.
Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici.
Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mostov trag u hrvatsko…