Preskoči na glavni sadržaj

O meni

Doktor znanosti Slaven Dobrović izvanredni je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašao dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša.

Na diplomskom i postdiplomskom studiju drži kolegije s tematikom prerade vode, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te kao mentor vodi završne, diplomske, magistarske i doktorske radove. 

Područja znanstvenog i stručnog interesa uključuju pripremu pitke i tehnološke vode, obradu i recikliranje otpadnih voda te gospodarenje komunalnim otpadom, te je u tom području objavio više znanstvenih i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima i održao više izlaganja na međunarodnim konferencijama. https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=203775

U periodu od 2007. do 2010., kao hrvatski predstavnik bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa.

Član je nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga. Kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. https://www.fsb.unizg.hr/voda/djelatnici.html

U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom.

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku.

Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, oženjen i otac sedmero djece.

Bio ministar zaštite okoliša i prirode u 13. Vladi RH te ministar zaštite okoliša i energetike u 14. Vladi RH.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo