ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Malo tko se u javnosti neće složiti da je demografsko pitanje problem od primarne važnosti za razvoj Republike Hrvatske. Poznate su demografske inicijative Predsjednice države, a u okviru Vlade postoji Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pa je neupitna formalna zauzetost za rješenje ovog važnog hrvatskog problema. No, postoji li doista konzistentna i usmjerena demografska politika u Hrvatskoj? Pogledamo li nacrt Strategije energetskog razvoja, tzv. Bijelu knjigu i projekciju broja stanovnika u RH do 2050. možemo zaključiti da demografske politike u stvari nema.  Jer da je ima, umjesto projiciranog pada stanovništva od preko 20% do 2050. valjda bi bio prikazan i barem donekle ambiciozan plan očuvanja (ako ne porasta) stanovništva Lijepe Naše.  Stoga, ova demotivirajuća službena prognoza, jer kako drugačije navesti navod iz službenog strateškog dokumenta, ne može se drugačije protumačiti nego kao najava neuspjeha demografske politike, od...

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima. Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija. Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurn...

Foto: pixabay.com Županijsko državno odvjetništvo je izvijestilo hrvatsku javnost kako ne postoje temelji za pokretanje postupka protiv nepoznatog počinitelja zbog onečišćenja vode u Slavonskom Brodu. Naravno da DORH na temelju postojećih izvida nije mogao utvrditi ičiju kaznenu odgovornost. Tome je tako jer se pojava zagađivala u vodoopskrbnom sustavu ne može povezati s gotovo istodobnim incidentom na produktovodu uz cestu na zapadnom ulazu u Slavonski Brod. No, zašto nisu provedeni pravi izvidi, nešto što je ipak više od šetnje nadležnog inspektora duž trase cjevovoda? Kao da se svako puknuće ukopanog cjevovoda mora primijetiti na površini, a radi se o tlačnom ispitivanju nakon 25 godina van upotrebe?! No, nije to važno toliko zbog utvrđivanja kaznene odgovornosti, nego zbog otkrivanja uzroka prodora ugljikovodika u vodoopskrbni sustav. Utvrditi točno uzroke, doći do spoznaje o izvoru zagađenja jedino omogućuje definiranje valjanih tehničkih mjera zaštite sustava pitke v...

Danas, sredinom 2018. godine trebalo bi biti posve jasno da je jedino gospodarenje otpadom koje si kao društvo smijemo priuštiti upravo kružno gospodarenje otpadom ili ono koje nastoji do krajnjih praktičnih granica vratiti otpadne tvari i predmete u neki oblik uporabe. Ako nekome nedostaje saznanja da bi dijelio takav zaključak, dovoljno je upoznati se sa brojnim globalnim i lokalnim problemima okoliša od kojih gotovo svi imaju izravne ili neizravne veze s otpadom, odnosno nedopustivim postupcima s otpadom koji se kontrolirano ili nekontrolirano posvuda godinama provode.  Nezaustavljivi rast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, sveprisutnost otpada na tlu, u rijekama, jezerima, morima i oceanima, emisije zagađivala u atmosferu, bilo izravno ili kao posljedica spaljivanja, iscrpljivanje resursa, sve su to brojna pitanja čije se rješavanje više ne može odgađati. Stoga je jedini dozvoljeni odgovor opća mobilizacija na polju izgradnje održivog ili ekološki za...

Foto: Facebook stranica  Croatia Full of life U Hrvatskoj od njezina osamostaljenja muku mučimo s izgradnjom države i njezinih institucija. Politike kao vještine upravljanja dobrima na opće dobro svih stanovnika države gotovo da i nema, a što pokazuju sve relevantne statistike od onih gospodarskih po kojima Hrvatska sve uvjerljivije preuzima čelno mjesto prve po nerazvijenosti zemlje Europske Unije, do onih demografskih koje očituju demografsko propadanje sve većim brojem iseljenih i sve manjim brojem rođenih. Ulazeći u hrvatski politički prostor, na platformi Most-a nezavisnih lista, želio sam dati svoj obol razvoju naše Domovine u smjeru kakvog svi priželjkujemo – a to je sretna i sigurna sadašnjost i budućnost u kojoj će se svaki pojedinac moći razvijati u svem svojem bogatstvu i dostojanstvu koje ima kao ljudska osoba. Kao ministar u dvije Vlade, nastojao sam, ne bez velikih borbi i još većih otpora interesnih skupina, poticati svijest o potrebi razvoja upravo onak...

Čestitam hrvatskim građanima i Hrvatskim vodama 141. godinu organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj! Na današnji dan (7. rujna) izražavamo svoj ponos dugom tradicijom i poviješću upravljanja vodama. Naši stari, sada već davne 1876. godine prepoznali su važnost vodnogospodarske djelatnosti u Hrvatskoj te koliko je takva djelatnost važna za podizanje standarda građana, bilo kroz zaštitu imovine i zdravlja ljudi, bilo kroz opći gospodarski razvoj zemlje.  Na današnji svečani dan prisjećamo se i čovjeka koji je ostavio trajan trag u našoj prošlosti, đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera koji je djelujući pod geslom „Sve za vjeru i Domovinu“   udario temelje današnjim Hrvatskim vodama te je 1876. bio na čelu Zadruge za regulaciju rijeke Vuke. Imamo razloga biti ponosni, jer malo je naroda koji se mogu pohvaliti takvom dugom tradicijom koja iznova ukazuje kako su uvijek postojale osobe koje su svojim vizionarstvom, ustrajnim radom bez posustajanja...

Ljeto je vrijeme kada se mogu više posvetiti obitelji. Već dugo planiram neku kraću, ali pravu planinarsku turu po južnom Velebitu. Ove godine, konačno, moja dva starija sina (21 i 17 godina) i ja krenuli smo iz Selina kroz Malu Paklenicu preko Ivinih vodica do Vlaškog grada. Spavali smo pod vedrim nebom u vrećama i promatrali suze sv. Lovre.  Drugi dan, uspon na greben, stazom podno Malovana i Segestina popeli smo se na Vaganski vrh. Silazak u PD Paklenica te kanjonom Velike Paklenice do Starigrada. Zahtjevna staza u vrućim ljetnim uvjetima pruža odmak od svakodnevnog. Iznimni fizički napor, izlazak iz uobičajene udobnosti otvara nove spoznaje. Jačina wi-fi signala nije uopće predmet brige, sada tražimo i trebamo vodu, za prenoćiti i nastaviti dalje. I skupiti drva za skuhati juhu i čaj, jedno od malobrojnih ali fundamentalno bitnih pitanja.  Novi način upoznavanja sebe, svojih granica, svoje uloge u kolektivu, drugačiji način povezivanja sa svojom ...

Kad sam svojevremeno izjavio da se moramo početi pripremati, već smo skoro potpuno zaostali, za vrijeme "postfosilnog društva" bio sam ismijan.   Vidi: Dobrović: Idemo u postfosilno društvo, neki kapaciteti se moraju gasiti No nije puno prošlo i primijetio sam da su mnogi hrvatski političari počeli spominjati tu u Hrvatskoj omraženu sintagmu. Postala je "in" kao i mnoge druge: "vladavina prava", "održivi razvoj", "decentralizacija", "nulta stopa kriminala i korupcije"... No, dok naši političari na vlasti samo mantraju o „postfosilnom društvu“, mudri političari u drugim zemljama stvaraju uvjete inovativnim poduzetnicima (i Hrvatska ih ima), da ostvare svoje ideje i tako pripreme društvo za neminovno postfosilno doba . Rezultat toga je da te zemlje postaju sve konkurentnije, bogatije, uspješnije, razvijenije i za razliku od Hrvatske ne nalaze se na drugom mjestu na ljestvici najsiromašnijih zemalja EU. ...

Zanimljivo je s kojim ushićenjem članak u jednom dnevnom mediju govori kako je Projekt Brijuni rivijera ponovno pokrenut nakon što ga je stopirao Mostov ministar. U posljednja dva mjeseca svjedoci smo procvatu naše Hrvatske, nismo „dužni k'o Grčka“, Agrokor je i dalje perjanica hrvatskog gospodarstva, Todorići su stup društva i primjer uspješne privatizacije na hrvatski način, otpad se ne gomila po svim krajevima Hrvatske, ne prijete nam penali zbog nepostojećeg sustava odvajanja i recikliranja komunalnog otpada, ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, penzije rastu, a Plenković gordo Europi kaže NE i naručuje dvadesetak F16 jer eto ima se, može se… A tako malo je trebalo za uspjeh, maknuti Most koji je bio prepreka HDZ ovim znalcima na putu prosperiteta i neviđenog blagostanja… No vratimo se mi na temu. Osim što se radi o „projektu“ koji podrazumijeva više-resornu suradnju i ne ovisi o jednom ministru ma koliko god mu neki pridavali na važnosti, valja se ponovno upitati - zar ...

I danas, u tišini, hrvatski branitelji organizirani kroz Koordinaciju braniteljskih udruga Plitvička Jezera, Saborsko i Rakovica prosvjeduju protiv neodrživog stanja u Plitvičkim jezerima. Slobodno možemo reći da ponovno brane Hrvatsku, ovaj put ne protiv velikosrpskog agresora koji se usprotivio stvaranju hrvatske države, već protiv sasvim nove agresije u vidu organizirane prekomjerne izgradnje i apartmanizacije unutar zaštićenog područja. Da, definitivno se radi agresiji, jer se razvio sustav koji dopušta izgradnju uz legalno izdane građevinske dozvole, bez ikakvog sudjelovanja sustava zaštite. Javna ustanova Nacionalni park, inače nadležna za svaku aktivnost unutar parka, čak nema niti informaciju o izdanoj dozvoli, a kamoli da se je dala suglasnost i/ili uvjete uvažavajući posebnosti zaštićenog područja. Da su tako radile generacije prije nas, ne bi danas nitko ni znao za naša Plitvička jezera. Bila bi davno devastirana. Zato hvala Vama hrvatski branitelji koji ste ...

Pratim ovu raspravu oko micanja Titovog imena iz imena trga ispred HNK-a.  Molim Vas pročitajte ovo svjedočanstvo u nastavku, a takvo bi Vam svjedočanstvo mogao ispričati svaki hrvatski branitelj, i odgovorite na pitanja iz naslova ovog posta. Priča jednog ratnika   Nikada nisam imao puno, a nikada nisam previše ni tražio. Skromna kućica u slavonskom sokaku, otac koji pije, mater koja se bori da nas prehrani. Ni tada nisam imao puno više, niti sam puno više tražio.  Takvo je vrijeme došlo i znao sam da moram poći, da me zove, da me treba, da bez mene ne može. Na pragu života. Tek oženjen. S krunicom u džepu košulje i mitraljezom na njoj čekao sam vijesti. Žena ti je rodila! Curica je! Znao sam da moram doći do bolnice.  Ne budi lud! Cerić je pao! Dijete ti neće imati tatu! Čekaj da se smiri! Lako njemu pričat’; u tom me trenutku ni tenkovski konvoj ne bi zadržao! Budalo jedna, ulazi! - čujem glas iza sebe. Ne sjećam se puta. Samo, kao kroz gustu magl...