Preskoči na glavni sadržaj

Zar su Hrvatske vode nebitne za hrvatsku Vladu? Podnosim ostavku!




Čestitam hrvatskim građanima i Hrvatskim vodama 141. godinu organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj!

Na današnji dan (7. rujna) izražavamo svoj ponos dugom tradicijom i poviješću upravljanja vodama.
Naši stari, sada već davne 1876. godine prepoznali su važnost vodnogospodarske djelatnosti u Hrvatskoj te koliko je takva djelatnost važna za podizanje standarda građana, bilo kroz zaštitu imovine i zdravlja ljudi, bilo kroz opći gospodarski razvoj zemlje. 

Na današnji svečani dan prisjećamo se i čovjeka koji je ostavio trajan trag u našoj prošlosti, đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera koji je djelujući pod geslom „Sve za vjeru i Domovinu“  udario temelje današnjim Hrvatskim vodama te je 1876. bio na čelu Zadruge za regulaciju rijeke Vuke.

Imamo razloga biti ponosni, jer malo je naroda koji se mogu pohvaliti takvom dugom tradicijom koja iznova ukazuje kako su uvijek postojale osobe koje su svojim vizionarstvom, ustrajnim radom bez posustajanja unaprjeđivale naše društvo tako da danas s pravom možemo reći da smo bili uvijek uz bok „jačima“ i to unatoč svim nedaćama.

Današnji dan, za sve one, koji daju doprinos u razvoju daljnje vizije i ostvarenju misije Hrvatskih voda, podsjetnik je na veliku odgovornost.

Javni interes i prosperitet građana su prvi i iznad svega.

Naši politički prvaci, ljudi kojima je povjereno da budu pokretači svih pozitivnih procesa u Hrvatskoj ponekad smetnu s uma tu svoju zadaću.

Institucije su opterećene političkim pritiscima zbog čega dolazi do narušavanja sklada njihove funkcionalnosti.

Kao još aktualan predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskih voda svjedočim iz prve ruke nerazmjeru javnog i parcijalnog interesa usađenog nažalost u funkcionalne mehanizme svake stranke.

Naime, nije tajna da u vladajućoj stranci već mjesecima raspredaju koja će frakcija stranke najbolje braniti „javne interese“ i zamijeniti sada politički nepodobne članove Upravnog vijeća Hrvatskih voda. Uzme li se u obzir da i novi partneri u Vladi ne žele stajati po strani, razotkriva se neuspješnost političkog dogovora oko upravljanja ovom moćnom i financijski izdašnom javnom ustanovom.

Tko su članovi Upravnog vijeća? 

Odgovor je neobičan – isti oni koji su bili i u prošlom sazivu Vlade, bez promjena nakon smjene MOST-ovih ministara.

Neki će na to dobronamjerno reći kako predsjednik Vlade i Ministar zaštite okoliša i energetike osiguravaju kontinuitet rada.

Da tome nije tako dokazuje činjenica da već više od pet mjeseci nije bilo sjednica Upravnog vijeća.
Podsjećam, tijelo upravljanja Hrvatskih voda je Upravno vijeće koje broji sedam članova od čega šest imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog resornog ministra. 

Brojne su i važne zadaće upravnog vijeća, među ostalim donošenje Financijskog plana i Plana upravljanja vodama, odluke o financijskim izvještajima Hrvatskih voda, te o rasporedu viška prihoda nad rashodima, sve prema Zakonu o vodama i Statutu Hrvatskih voda.

Uobičajeni ritam sastajanja Upravnog vijeća je svakih mjesec do dva, ovisno o potrebama i prijedlogu voditelja poslovanja Hrvatskih voda, odnosno generalnog direktora.
Kako je funkcioniranje Upravnog vijeća uvjet bez kojeg se ne može, s današnjim danom (8. rujna), uputio sam Vladi Republike Hrvatske neopozivu ostavku na mjesto predsjednika i člana upravnog vijeća Hrvatskih voda.

Kao stručnjak za inženjerstvo voda svojim radom u Vijeću nastojao sam dati svoj konkretan doprinos radu Hrvatskih voda. Kao političar vjerovao sam da će zajednički cilj bolje Hrvatske prevladati.

Nadam se da će moj čin ubrzati dogovore unutar vladajuće stranke i potaknuti odgovorne da u kratkom vremenu osiguraju normalan rad Upravnog vijeća Hrvatskih voda.

Ozbiljnost ove institucije to zahtjeva.

Uvijek ću se kao čovjek zalagati za dobro i podržati svaku inicijativu koja jamči i donosi promjenu prema naprednijoj i boljoj Hrvatskoj. Bez obzira na politički predznak inicijative.

Jer, prevelika je cijena plaćena za slobodu i samostalnost Hrvatske da bismo budućnost gradili birajući "manje zlo". Birajmo DOBRO!

Izv. prof. dr.sc. Slaven Dobrović, 
saborski zastupnik

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo