Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazivanje postova s oznakom održivi razvoj

Zašto u vladinoj Zelenoj knjizi ima najmanje zelene energije?

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima. Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija. Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurn...

Treba li nas EU opaliti po džepu da shvatimo što je održivo gospodarenje otpadom?

Ekonomski rast, često se čuje, jedini je koji izbavlja društvo iz recesije. Jer jedino kontinuirani porast ekonomske aktivnosti dozvoljava zaduživanje i omogućuje vraćanje dugova. No do kuda se može ekonomski rasti, posebno kad se dobar dio te aktivnosti svodi na potrošnju roba? Od 1960. godine  kada je krenuo gospodarski rast, svjetsko gospodarstvo kontinuirano raste sa stopama rasta koje su se u početku, do 1973. kretale između četiri i sedam posto, a kasnije, uz nekoliko kriznih godina ispod 2%, uglavnom su se kretale između 2 i 4,5%. U cijelom tom razdoblju, jedino je 2009. zabilježen pad umjesto rasta koji je globalno iznosio -1,73%. Ekonomije imaju vrlo konkretan materijalni karakter pa ih je potrebno hraniti crpljenjem prirodnih resursa i to neobnovljivim mineralnim sirovinama (metalne, nemetalne, fosilna goriva) i obnovljivim resursima poput drveta, usjeva i raznolikog živog svijeta. No, koliko svijet troši i čini li to racionalno? Troši strahovite količine, uz staln...

Reagiranje na manipulacije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Foto: delfi.it Kako nam se približavaju važni rokovi do kojih Republika Hrvatska mora ispuniti određene obveze u gospodarenju otpadom, vladajući sve glasnije i nervoznije nastoje odgovornost za propuste prebaciti na mene. Pa tako direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u današnjem intervjuu (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/dubravko-ponos-prijeti-nam-kazna-od-42000-eura-dnevno-zbog-loseg-gospodarenja-otpadom/7909716/) tvrdi kako je Hrvatska izgubila 15 mjeseci jer je Dobrović mijenjao koncept gospodarenja otpadom. Direktor Fonda ne razumije ili ne želi razumjeti da je koncept po kojemu većina otpada umjesto na odlagališta treba ići u centre za gospodarenje otpadom (CGO) poput Marišćine promašeni koncept kojeg je itekako trebalo promijeniti jer se bez promjene ne može doći niti do 50% recikliranja, a kamoli 70% ili više što nas u budućnosti očekuje. Stoga, 15 mjeseci napora da se sadržaji poput sortirnica, kompostišta, centara za ponovnu uporabu i reciklažnih...

Premijeru, održivi razvoj nije lopta za igranje!

Foto: printscreen Globus Prošli je tjedan u Francuskoj odjeknula iznenadna ostavka ministra okoliša Nicolasa Hulota, dobro poznatog političara, a uz to i velikog pobornika temeljite promjene odnosa prema okolišu. Kako to da zemlja u kojoj je prije manje od tri godine potpisan Pariški sporazum i koja ima vjerojatno najvažniju ulogu u očuvanju ovog važnog međunarodnog dogovora, posebno nakon promjene američke politike i povlačenja iz sporazuma, ima takvu krizu upravljanja u sektoru zaštite okoliša? Čini se da je sada već bivši ministar do ove odluke došao nakon kontinuiranog neuvažavanja, pa i izostanka potpore predsjednika Macrona. A izostanak potpore i iskrene angažiranosti državnog vrha znači nedonošenje mnogih odluka te odgađanje aktivnosti u brojnim resorima koje bi za cilj imale smanjenje emisija stakleničkih plinova te drugih zagađivala, a i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, umjesto proaktivnog pristupa, ostanak na deklarativnoj razini, što za zemlju koja pretendira bit...

Komunalni mulj i održivi razvoj

Foto: Na svečanosti puštanja u rad sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Vrgorca.  Komunalni mulj je kruti ostatak obrade komunalnih otpadnih voda koji pruža znatne prilike za održivi razvoj našeg društva. Svaka ozbiljnija obrada otpadnih komunalnih voda uključuje biološke procese razgradnje organske tvari u kojima dolazi do izdvajanja biomase u formi komunalnog mulja. Biomasa uz organske tvari sadrži dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij kao makronutrijente ali i cijeli niz tvari kao željezo, mangan, cink, bakar što sve skupa čini nezanemarivu uporabnu vrijednost komunalnog mulja u poljoprivrednoj ili šumarskoj proizvodnji. Prosječan stanovnik generira oko 70 g suhe tvari dnevno komunalnog mulja što znači da u Hrvatskoj uključujući i turizam nastaje preko 115 tisuća tona mulja godišnje. Komunalni mulj se izdvaja kao istaložena tvar te na većim uređajima anaerobno digestira pri čemu se proizvodi bioplin ili plinska smjesa s dominantnim udjelom metana i ...

Neotrkivene vrijednosti kružnog gospodarenja otpadom

Danas, sredinom 2018. godine trebalo bi biti posve jasno da je jedino gospodarenje otpadom koje si kao društvo smijemo priuštiti upravo kružno gospodarenje otpadom ili ono koje nastoji do krajnjih praktičnih granica vratiti otpadne tvari i predmete u neki oblik uporabe. Ako nekome nedostaje saznanja da bi dijelio takav zaključak, dovoljno je upoznati se sa brojnim globalnim i lokalnim problemima okoliša od kojih gotovo svi imaju izravne ili neizravne veze s otpadom, odnosno nedopustivim postupcima s otpadom koji se kontrolirano ili nekontrolirano posvuda godinama provode.  Nezaustavljivi rast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, sveprisutnost otpada na tlu, u rijekama, jezerima, morima i oceanima, emisije zagađivala u atmosferu, bilo izravno ili kao posljedica spaljivanja, iscrpljivanje resursa, sve su to brojna pitanja čije se rješavanje više ne može odgađati. Stoga je jedini dozvoljeni odgovor opća mobilizacija na polju izgradnje održivog ili ekološki za...

Zašto sam preimenovao blog?

Foto: Facebook stranica  Croatia Full of life U Hrvatskoj od njezina osamostaljenja muku mučimo s izgradnjom države i njezinih institucija. Politike kao vještine upravljanja dobrima na opće dobro svih stanovnika države gotovo da i nema, a što pokazuju sve relevantne statistike od onih gospodarskih po kojima Hrvatska sve uvjerljivije preuzima čelno mjesto prve po nerazvijenosti zemlje Europske Unije, do onih demografskih koje očituju demografsko propadanje sve većim brojem iseljenih i sve manjim brojem rođenih. Ulazeći u hrvatski politički prostor, na platformi Most-a nezavisnih lista, želio sam dati svoj obol razvoju naše Domovine u smjeru kakvog svi priželjkujemo – a to je sretna i sigurna sadašnjost i budućnost u kojoj će se svaki pojedinac moći razvijati u svem svojem bogatstvu i dostojanstvu koje ima kao ljudska osoba. Kao ministar u dvije Vlade, nastojao sam, ne bez velikih borbi i još većih otpora interesnih skupina, poticati svijest o potrebi razvoja upravo onak...

"Rudarska mafija" ili tipični nemar "nadležnih institucija"? U Hrvatskoj godišnje nastaje 2 milijuna tona građevinskog otpada.

Ovaj tjedan u Saboru je raspravljano i usvojeno Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama, podnositelja Državnog ureda za reviziju. Ukupna je ocjena djelomično učinkovito, što je druga najlošija ocjena prema priloženim kriterijima, no kad se nalaz pažljivo pročita, opći dojam je još gori.  U stvari, izvješće otkriva porazno stanje gospodarenja mineralnim sirovinama u RH.  Puno toga u Izvješću piše i puno pitanja se nameće samo od sebe: 1.Koji razlozi mogu postojati da se ne ustrojava informacijski sustav? 2. Zašto nema jasne i dobro definirane procedure za natječaje za dodjelu koncesija? 3. Zašto se donose odluke o odabiru iako nisu zadovoljeni uvjeti? 4. Zašto pojedine naknade nisu niti obračunate, a kamoli naplaćene? 5. Zašto se ne vodi briga o valjanosti jamstava? 6. Zašto nema dovoljan broj rudarskih inspektora, a i ti postojećei ne vode očevidnik na propisani način?  7. Zašto se ne obavljaju...

U Hrvatskoj odbacujemo na odlagališta preko 200 tisuća tona papira i kartona godišnje! To je i do 140 milijuna kuna!

Potaknut važnošću teme, što se posebno odnosi na našu Hrvatsku, u narednom vremenu ću putem bloga nastojati predočiti koliki ekonomski i ekološki potencijali stoje u otpadnim tvarima (sirovinama) koje se jednostavim trpanjem u istu kantu pretvaraju u smeće – smjesu tvari i predmeta netom uništenih vrijednosti. Počet ću sa papirom i kartonom, za čije odvojeno prikupljanje u mnogim našim krajevima postoji više desetljeća stara tradicija Otpadni papir Postoji napretek evidencija da čovjek Zemljom upravlja na posve neodrživ način. Brojne su istrijebljene i ugrožene vrste. Milijuni tona otpada dospijeva u mora i oceane, sveprisutna su zagađivala, čak i u naizgled najčišćoj prirodi, izrazite su klimatske promjene i tako dalje.  Napori za zaustavljanje tog smrtonosnog trenda, da se život na kako-tako očuvanom planetu nastavi i omogući budućim generacijama, se ipak čine. To nazivamo izgradnjom održivog društva, onog koje ne izjeda Zemljinu supstancu (resurse) p...