ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Hrvatski građani su itekako shvatili ozbiljnost trenutka i kroz velik odaziv na parlamentarnim izborima dali povjerenje političkim opcijama i pojedincima za koje su smatrali da trebaju preuzeti odgovornost za vođenje države i politika. Domovinski pokret je dobio značajno povjerenje građana u izbornom ciklusu i time obvezu da preuzme dio odgovornosti za boljitak Domovine. I to nije samo fraza nego ozbiljan zadatak i sama svrha postojanja Domovinskog pokreta. Izbori su osnovni demokratski princip, volja građana jasno se očituje glasom, svatko je važan, nema obezvrijeđenih i svačiji glas jednako vrijedi. No, zašto gubitnički politički akteri ustrajno nastoje obezvrijediti glas građana koji su dali povjerenje pobjedničkim političkim opcijama? Koalicijsko savezništvo Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) savezništvo je izgrađeno na sličnim temeljnim vrijednostima i uzajamnom uvažavanju razlika kao i izražene želje hrvatskih građana kroz izborni ciklus. Gu...

Debela sjena godišnjih odmora, idealno vrijeme za javne rasprave o delikatnim temama poput GUP-a glavnog grada ili za potiho skandalozno i upitno ponovno izdavanje Okolišne dozvole za potpuno promašeni CGO Marišćina. Slično poštivanje javnog mišljenja i političkog pluralizma od koalicijskih partnera vladajućih.  Nije li gubitak okolišne dozvole za rad CGO Marišćina na Upravnom sudu zbog brojnih problema i višegodišnjeg širenja smrada iz "modernog" centra za obradu smeća bila prilika za svojevrsni "reset" državnog pristupa ovom komunalnom pitanju?  Prilika za otklon od interesnih skupina koje u ime Hrvatske troše EU i nacionalna sredstva na promašeni koncept i pogrešnu tehnologiju?  Primjer takvog trošenja, makar se u statistici povlačenja EU sredstava bilježi kao uspjeh, jest upravo ovaj CGO iznad Rijeke, već prilično poznat po neuspjehu u ispunjavanju projektiranih vrijednosti, po velikim financijskim problemima i za grad Rijeku i Primorsko-goransk...

Na moje zastupničko pitanje – kako to da službene Vladine projekcije demografskog razvoja u stvari predviđaju demografski slom, odnosno neuspjeh demografske politike i zašto nema barem jedne optimistične projekcije, ministrica Murganić mi odgovara da nije nadležna za ovo pitanje te je pristojno proslijedila moje pitanje ministru Ćoriću na odgovor. Obrazloženje je valjda to što se radi o Energetskoj strategiji (u nadležnosti ministra Ćorića), makar u tom službenom Vladinom dokumentu (za sada nacrtu) ipak stoji točka pod nazivom 2.1 Demografski razvoj (Bijela knjiga) koja bi, radi li se o istoj Vladi RH, trebala biti povezana s Ministarstvom koje vodi ministrica Murganić. Ovakav odgovor jako razočarava i otkriva ili potvrđuje najmanje dvije stvari. Prvo - ministarstva naše Vlade vode se strogo podijeljenih ovlasti bez nužne suradnje i koordinacije, što je samo po sebi neobično, pa da i ne živimo u doba sve veće interdisciplinarnosti i povezanosti!  Drugo - prave demogra...

Malo tko se u javnosti neće složiti da je demografsko pitanje problem od primarne važnosti za razvoj Republike Hrvatske. Poznate su demografske inicijative Predsjednice države, a u okviru Vlade postoji Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pa je neupitna formalna zauzetost za rješenje ovog važnog hrvatskog problema. No, postoji li doista konzistentna i usmjerena demografska politika u Hrvatskoj? Pogledamo li nacrt Strategije energetskog razvoja, tzv. Bijelu knjigu i projekciju broja stanovnika u RH do 2050. možemo zaključiti da demografske politike u stvari nema.  Jer da je ima, umjesto projiciranog pada stanovništva od preko 20% do 2050. valjda bi bio prikazan i barem donekle ambiciozan plan očuvanja (ako ne porasta) stanovništva Lijepe Naše.  Stoga, ova demotivirajuća službena prognoza, jer kako drugačije navesti navod iz službenog strateškog dokumenta, ne može se drugačije protumačiti nego kao najava neuspjeha demografske politike, od...

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima. Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija. Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurn...

Povodom jučer raspravljanog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu... Famoznim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine, definirana je lista institucija koje će se s osnove racionalizacije državnog aparata ukloniti, uglavnom na način da se pripoje nekom već postojećem državnom tijelu, najčešće ministarstvu. Svaka racionalizacija je dobrodošla i poželjna, no ona to uopće ne mora biti ako se provodi površno, bez valjane analize, podloge i jasnih kriterija.  Na primjeru Hrvatskog mjeriteljskog instituta (HMI) jasno je da je ova lista sastavljena na brzinu, za žarkih ljetnih vrućina, neutemeljena, štetna i na koncu opasna za neke elemente državnosti. Ovdje prisutno brkanje stručnih i upravnih poslova i zadaća, posebno u slučaju gdje postoji snažna veza sa znanosti, iznenađuje i frapira. ...

Foto: printscreen Globus Prošli je tjedan u Francuskoj odjeknula iznenadna ostavka ministra okoliša Nicolasa Hulota, dobro poznatog političara, a uz to i velikog pobornika temeljite promjene odnosa prema okolišu. Kako to da zemlja u kojoj je prije manje od tri godine potpisan Pariški sporazum i koja ima vjerojatno najvažniju ulogu u očuvanju ovog važnog međunarodnog dogovora, posebno nakon promjene američke politike i povlačenja iz sporazuma, ima takvu krizu upravljanja u sektoru zaštite okoliša? Čini se da je sada već bivši ministar do ove odluke došao nakon kontinuiranog neuvažavanja, pa i izostanka potpore predsjednika Macrona. A izostanak potpore i iskrene angažiranosti državnog vrha znači nedonošenje mnogih odluka te odgađanje aktivnosti u brojnim resorima koje bi za cilj imale smanjenje emisija stakleničkih plinova te drugih zagađivala, a i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, umjesto proaktivnog pristupa, ostanak na deklarativnoj razini, što za zemlju koja pretendira bit...

Vlast proistječe iz naroda – fundamentalna je postavka demokratskog društvenog poretka. I svaki onaj tko bi pokušao ili pokušava potkopati ili osporiti taj temelj demokracije, ma iz bilo kojeg razloga, makar i plemenitog, čini opasan i za svaku osudu postupak.  Zašto ovo pišem?  Kao građaninu ovu zemlje i izabranom zastupniku u Hrvatskom saboru, neprihvatljivo mi je i nezamislivo da u Hrvatskoj koja je članica Europske Unije i NATO-a, dakle u društvu zemalja koje se smatraju perjanicama demokratskih društava, nekom gradonačelniku ili načelniku može pasti na pamet ideja da zabrani prikupljanje potpisa za neku referendumsku inicijativu. U kakvom mi to vremenu živimo? Kakvi nas to ljudi predstavljaju i upravljaju našom budućnošću? U ime kojeg to oni „prava“ smiju sprječavati pravo građana da sudjeluju u političkom životu države za čije funkcioniranje oni doprinose svojim radom? Jedini odgovor koji mi je u mislima je to da se nositelji vlasti i moći boje onih koji su i...

Foto: zagreb.hr  Dok EU Parlament donosi zakone sa sve ambicioznijim ciljevima recikliranja otpada, što je preduvjet za održivu budućnost, u Hrvatskoj se promjena prakse dominantnog odlaganja u kružno gospodarenje otpadom slabo realizira. Dapače, najveći hrvatski gradovi, Zagreb i Split donose svoje Planove gospodarenja otpadom kojima se ne jamči ova važna promjena, nego ostaje stara privrženost smeću i bavljenje samo tim oblikom otpada. Zbog čega se tako može zaključiti?  Zbog toga što ni Split ni Zagreb nisu predvidjeli hitnu mjeru izgradnje sortirnica, odnosno kompletiranja sustava redovitog odvoza reciklabilnog otpada. Split čak nije predvidio ni lokaciju, a Zagreb je predviđa kao jedan od pogona budućeg mega centra u Resniku, ništa hitnije od pogona za obradu ostatnog otpada ili smeća. Očito je dakle, da stratezi oba grada ne razumiju ili ne žele razumjeti da je odvojeno prikupljanje jedini način kako postići traženih 50% recikliranja do 2020., odnosno 60% do ...

Čestitam hrvatskim građanima i Hrvatskim vodama 141. godinu organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj! Na današnji dan (7. rujna) izražavamo svoj ponos dugom tradicijom i poviješću upravljanja vodama. Naši stari, sada već davne 1876. godine prepoznali su važnost vodnogospodarske djelatnosti u Hrvatskoj te koliko je takva djelatnost važna za podizanje standarda građana, bilo kroz zaštitu imovine i zdravlja ljudi, bilo kroz opći gospodarski razvoj zemlje.  Na današnji svečani dan prisjećamo se i čovjeka koji je ostavio trajan trag u našoj prošlosti, đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera koji je djelujući pod geslom „Sve za vjeru i Domovinu“   udario temelje današnjim Hrvatskim vodama te je 1876. bio na čelu Zadruge za regulaciju rijeke Vuke. Imamo razloga biti ponosni, jer malo je naroda koji se mogu pohvaliti takvom dugom tradicijom koja iznova ukazuje kako su uvijek postojale osobe koje su svojim vizionarstvom, ustrajnim radom bez posustajanja...