ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Foto: zagreb.hr  Dok EU Parlament donosi zakone sa sve ambicioznijim ciljevima recikliranja otpada, što je preduvjet za održivu budućnost, u Hrvatskoj se promjena prakse dominantnog odlaganja u kružno gospodarenje otpadom slabo realizira. Dapače, najveći hrvatski gradovi, Zagreb i Split donose svoje Planove gospodarenja otpadom kojima se ne jamči ova važna promjena, nego ostaje stara privrženost smeću i bavljenje samo tim oblikom otpada. Zbog čega se tako može zaključiti?  Zbog toga što ni Split ni Zagreb nisu predvidjeli hitnu mjeru izgradnje sortirnica, odnosno kompletiranja sustava redovitog odvoza reciklabilnog otpada. Split čak nije predvidio ni lokaciju, a Zagreb je predviđa kao jedan od pogona budućeg mega centra u Resniku, ništa hitnije od pogona za obradu ostatnog otpada ili smeća. Očito je dakle, da stratezi oba grada ne razumiju ili ne žele razumjeti da je odvojeno prikupljanje jedini način kako postići traženih 50% recikliranja do 2020., odnosno 60% do ...

Datum iz naslova označava dan do kada imamo obvezu postići jedno značajno usklađenje – prestati odlagati otpad na neusklađenim odlagalištima ili nam slijedi plaćanje visokih kazni. A ne radi se o nekim sitnim novcima, nego o desecima tisuća eura po danu (ako je suditi po primjerima drugih zemalja)! Što to u stvari znači? Pojednostavljeno rečeno, dovesti u red i otpad i odlagališta. Što se otpada tiče (ili preciznije rečeno smeća, jer se radi o mješanom ostatku), mora ga biti što manje i mora biti što inertniji pa stoga ne smije sadržavati opasne tvari, isto tako niti biorazgradive tvari koje, kao što znamo u uvjetima odlagališta generiraju lako zapaljiv deponijski plin. Iako ima svijetlih primjera, za sada u Hrvatskoj loše stojimo – previše odlažemo i u otpadu je svega. Stoga ne čudi da ljeti imamo problema s požarima - nakon Karepovca, gorilo je i odlagalište na Hvaru. Zbog metana koji je uz ugljični dioksid najprisutnioji plin u deponijskoj plinskoj smjesi, odlagališta se teš...

Kad sam svojevremeno izjavio da se moramo početi pripremati, već smo skoro potpuno zaostali, za vrijeme "postfosilnog društva" bio sam ismijan.   Vidi: Dobrović: Idemo u postfosilno društvo, neki kapaciteti se moraju gasiti No nije puno prošlo i primijetio sam da su mnogi hrvatski političari počeli spominjati tu u Hrvatskoj omraženu sintagmu. Postala je "in" kao i mnoge druge: "vladavina prava", "održivi razvoj", "decentralizacija", "nulta stopa kriminala i korupcije"... No, dok naši političari na vlasti samo mantraju o „postfosilnom društvu“, mudri političari u drugim zemljama stvaraju uvjete inovativnim poduzetnicima (i Hrvatska ih ima), da ostvare svoje ideje i tako pripreme društvo za neminovno postfosilno doba . Rezultat toga je da te zemlje postaju sve konkurentnije, bogatije, uspješnije, razvijenije i za razliku od Hrvatske ne nalaze se na drugom mjestu na ljestvici najsiromašnijih zemalja EU. ...