ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Energetika je zastupljena u svim sektorima društva. Pored svima znane struje, ili električne energije koja građanima i privredi dolazi putem elektroenergetskog sustava, energija je u raznim oblicima nužna u transportu, industriji, poljoprivredi, turizmu, komunalnim djelatnostima. Može se slobodno reći, nema niti jedne djelatnosti bez energije. Energiju poznajemo i koristimo u raznim oblicima, poput struje, raznih naftnih derivata, prirodnog plina, topline, ali i drvenih cjepanica i peleta. Uostalom i hrana je energija jer sadrži tvari iz kojih će metabolizam osloboditi energiju potrebnu za život. Jedan gospodarski sustav svoje energetske potrebe namiruje iz različitih izvora, koje možemo odmah podijeliti u neobnovljive – sva fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) te obnovljive kao Sunce, vjetar, hidroenergija, biomasa, geotermalna energija. Prve zovemo neobnovljivima jer je njihov nastanak jednokratan i tijesno povezan uz brojne procese formiranja Zemlje te sasvim sigurn...

Foto: printscreen Globus Prošli je tjedan u Francuskoj odjeknula iznenadna ostavka ministra okoliša Nicolasa Hulota, dobro poznatog političara, a uz to i velikog pobornika temeljite promjene odnosa prema okolišu. Kako to da zemlja u kojoj je prije manje od tri godine potpisan Pariški sporazum i koja ima vjerojatno najvažniju ulogu u očuvanju ovog važnog međunarodnog dogovora, posebno nakon promjene američke politike i povlačenja iz sporazuma, ima takvu krizu upravljanja u sektoru zaštite okoliša? Čini se da je sada već bivši ministar do ove odluke došao nakon kontinuiranog neuvažavanja, pa i izostanka potpore predsjednika Macrona. A izostanak potpore i iskrene angažiranosti državnog vrha znači nedonošenje mnogih odluka te odgađanje aktivnosti u brojnim resorima koje bi za cilj imale smanjenje emisija stakleničkih plinova te drugih zagađivala, a i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, umjesto proaktivnog pristupa, ostanak na deklarativnoj razini, što za zemlju koja pretendira bit...

Ovaj tjedan u Saboru je raspravljano i usvojeno Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama, podnositelja Državnog ureda za reviziju. Ukupna je ocjena djelomično učinkovito, što je druga najlošija ocjena prema priloženim kriterijima, no kad se nalaz pažljivo pročita, opći dojam je još gori.  U stvari, izvješće otkriva porazno stanje gospodarenja mineralnim sirovinama u RH.  Puno toga u Izvješću piše i puno pitanja se nameće samo od sebe: 1.Koji razlozi mogu postojati da se ne ustrojava informacijski sustav? 2. Zašto nema jasne i dobro definirane procedure za natječaje za dodjelu koncesija? 3. Zašto se donose odluke o odabiru iako nisu zadovoljeni uvjeti? 4. Zašto pojedine naknade nisu niti obračunate, a kamoli naplaćene? 5. Zašto se ne vodi briga o valjanosti jamstava? 6. Zašto nema dovoljan broj rudarskih inspektora, a i ti postojećei ne vode očevidnik na propisani način?  7. Zašto se ne obavljaju...

Ovih dana smo svjedočili velikim požarima u Dalmaciji. Ugrožen je bio i sam Split. Vatrena stihija se se približila i odlagalištu otpada Karepovac te je očito došlo do zapaljenja unutar tijela odlagališta. To su mogli osjetiti mnogi Splićani jer se gradom proširio težak miris (smrad) zapaljenog otpada, i sva je sreća da situacija nije dulje potrajala.  Veliki interes javnosti u pogledu mogućeg štetnog utjecaja odmah je opovrgnula ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u srijedu kako su koncentracije plinova na odlagalištu i oko njega unutar dopuštenih vrijednosti te da nema opasnosti za zdravlje stanovništva 1 .  Slično je ponovio i ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na ovotjednoj sjednici Vlade kada je poručio kako su se u Splitu provela mjerenja kvalitete zraka te da su sva pokazala da je kvaliteta zraka dobra i da nema opasnosti po građane 2 . Međutim, o kakvim mjerenjima se uopće radi? Jesu li uključeni svi relevantni paramet...

Foto: dnevnik.hr U petak (7. srpnja), smo izglasali Strategiju i Akcijski plan zaštite okoliša Republike Hrvatske. Lijepo tamo stoji kako je bogata i raznolika priroda jedan od najvrjednijih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska. Mislim da je prava vrijednost tog blaga tako reći nedokučiva. Zato bi bilo jako dobro da to shvatimo na vrijeme kako ne bismo plakali za izgubljenim kad ga svojom bezoibzirnošću uništimo. kad ne bismo morali ostati bez dijela tih resursa da bismo bili spremni shvatiti tu vrijednost i spremnije poduzimati zaštitne mjere, odnosno mijenjati ponašanje. Strategija donosi pet strateških ciljeva. Svi odreda važni, a posebno mi se čini bitan drugi - smanjiti izravne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara. Nadalje, bitnim držim i isticanje važnosti međusektorske suradnje. To jest ključ za uspješnu provedbu strategije, kao što je uzrok mnogih sadašnjih problema. Nije li upravo nedostatak međusektorske suradnje uzrok velikog...

Zanimljivo je s kojim ushićenjem članak u jednom dnevnom mediju govori kako je Projekt Brijuni rivijera ponovno pokrenut nakon što ga je stopirao Mostov ministar. U posljednja dva mjeseca svjedoci smo procvatu naše Hrvatske, nismo „dužni k'o Grčka“, Agrokor je i dalje perjanica hrvatskog gospodarstva, Todorići su stup društva i primjer uspješne privatizacije na hrvatski način, otpad se ne gomila po svim krajevima Hrvatske, ne prijete nam penali zbog nepostojećeg sustava odvajanja i recikliranja komunalnog otpada, ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, penzije rastu, a Plenković gordo Europi kaže NE i naručuje dvadesetak F16 jer eto ima se, može se… A tako malo je trebalo za uspjeh, maknuti Most koji je bio prepreka HDZ ovim znalcima na putu prosperiteta i neviđenog blagostanja… No vratimo se mi na temu. Osim što se radi o „projektu“ koji podrazumijeva više-resornu suradnju i ne ovisi o jednom ministru ma koliko god mu neki pridavali na važnosti, valja se ponovno upitati - zar ...

I danas, u tišini, hrvatski branitelji organizirani kroz Koordinaciju braniteljskih udruga Plitvička Jezera, Saborsko i Rakovica prosvjeduju protiv neodrživog stanja u Plitvičkim jezerima. Slobodno možemo reći da ponovno brane Hrvatsku, ovaj put ne protiv velikosrpskog agresora koji se usprotivio stvaranju hrvatske države, već protiv sasvim nove agresije u vidu organizirane prekomjerne izgradnje i apartmanizacije unutar zaštićenog područja. Da, definitivno se radi agresiji, jer se razvio sustav koji dopušta izgradnju uz legalno izdane građevinske dozvole, bez ikakvog sudjelovanja sustava zaštite. Javna ustanova Nacionalni park, inače nadležna za svaku aktivnost unutar parka, čak nema niti informaciju o izdanoj dozvoli, a kamoli da se je dala suglasnost i/ili uvjete uvažavajući posebnosti zaštićenog područja. Da su tako radile generacije prije nas, ne bi danas nitko ni znao za naša Plitvička jezera. Bila bi davno devastirana. Zato hvala Vama hrvatski branitelji koji ste ...

Jeste li ikad plivali Jadranom i razmišljali što će s njime biti za 10, 20, 50 godina? Zaokuplja me to pitanje ovih dana, dok plivam i ronim i mislim koliko se toga promijenilo od mog djetinjstva...koliko je neka bića bilo normalno vidjeti svaki put, a sad ih nema više ili su toliko rijetka da se susret s njima smatra posebnom srećom. A koliko će toga tek nestati i neke buduće generacije će škampe imati priliku vidjeti samo u ribarnici iz uvoza, a busenaste koralje, morske konjice, sila, pužiće samo na fotografijama iz nekih prošlih vremena... S jučerašnjim danom u odnosu na Hrvatsku na snagu je stupio Pariški sporazum kojim su se sve države članice Europske unije obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja i zaustavio daljnji rast temperature zraka. Zašto je to važno? Među ostalim, porastom temperature zraka raste i temperatura mora, a to može uzrokovati nestanak nekih vrsta. Ne dajmo da n...