ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Foto: zagreb.hr  Dok EU Parlament donosi zakone sa sve ambicioznijim ciljevima recikliranja otpada, što je preduvjet za održivu budućnost, u Hrvatskoj se promjena prakse dominantnog odlaganja u kružno gospodarenje otpadom slabo realizira. Dapače, najveći hrvatski gradovi, Zagreb i Split donose svoje Planove gospodarenja otpadom kojima se ne jamči ova važna promjena, nego ostaje stara privrženost smeću i bavljenje samo tim oblikom otpada. Zbog čega se tako može zaključiti?  Zbog toga što ni Split ni Zagreb nisu predvidjeli hitnu mjeru izgradnje sortirnica, odnosno kompletiranja sustava redovitog odvoza reciklabilnog otpada. Split čak nije predvidio ni lokaciju, a Zagreb je predviđa kao jedan od pogona budućeg mega centra u Resniku, ništa hitnije od pogona za obradu ostatnog otpada ili smeća. Očito je dakle, da stratezi oba grada ne razumiju ili ne žele razumjeti da je odvojeno prikupljanje jedini način kako postići traženih 50% recikliranja do 2020., odnosno 60% do ...

Ovih dana smo svjedočili velikim požarima u Dalmaciji. Ugrožen je bio i sam Split. Vatrena stihija se se približila i odlagalištu otpada Karepovac te je očito došlo do zapaljenja unutar tijela odlagališta. To su mogli osjetiti mnogi Splićani jer se gradom proširio težak miris (smrad) zapaljenog otpada, i sva je sreća da situacija nije dulje potrajala.  Veliki interes javnosti u pogledu mogućeg štetnog utjecaja odmah je opovrgnula ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u srijedu kako su koncentracije plinova na odlagalištu i oko njega unutar dopuštenih vrijednosti te da nema opasnosti za zdravlje stanovništva 1 .  Slično je ponovio i ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na ovotjednoj sjednici Vlade kada je poručio kako su se u Splitu provela mjerenja kvalitete zraka te da su sva pokazala da je kvaliteta zraka dobra i da nema opasnosti po građane 2 . Međutim, o kakvim mjerenjima se uopće radi? Jesu li uključeni svi relevantni paramet...

Foto: dnevnik.hr U petak (7. srpnja), smo izglasali Strategiju i Akcijski plan zaštite okoliša Republike Hrvatske. Lijepo tamo stoji kako je bogata i raznolika priroda jedan od najvrjednijih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska. Mislim da je prava vrijednost tog blaga tako reći nedokučiva. Zato bi bilo jako dobro da to shvatimo na vrijeme kako ne bismo plakali za izgubljenim kad ga svojom bezoibzirnošću uništimo. kad ne bismo morali ostati bez dijela tih resursa da bismo bili spremni shvatiti tu vrijednost i spremnije poduzimati zaštitne mjere, odnosno mijenjati ponašanje. Strategija donosi pet strateških ciljeva. Svi odreda važni, a posebno mi se čini bitan drugi - smanjiti izravne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara. Nadalje, bitnim držim i isticanje važnosti međusektorske suradnje. To jest ključ za uspješnu provedbu strategije, kao što je uzrok mnogih sadašnjih problema. Nije li upravo nedostatak međusektorske suradnje uzrok velikog...