Preskoči na glavni sadržaj

Što ministru Ćoriću znači Odluka Upravnog suda? NIŠTA!



Debela sjena godišnjih odmora, idealno vrijeme za javne rasprave o delikatnim temama poput GUP-a glavnog grada ili za potiho skandalozno i upitno ponovno izdavanje Okolišne dozvole za potpuno promašeni CGO Marišćina. Slično poštivanje javnog mišljenja i političkog pluralizma od koalicijskih partnera vladajućih. 

Nije li gubitak okolišne dozvole za rad CGO Marišćina na Upravnom sudu zbog brojnih problema i višegodišnjeg širenja smrada iz "modernog" centra za obradu smeća bila prilika za svojevrsni "reset" državnog pristupa ovom komunalnom pitanju? 

Prilika za otklon od interesnih skupina koje u ime Hrvatske troše EU i nacionalna sredstva na promašeni koncept i pogrešnu tehnologiju?

 Primjer takvog trošenja, makar se u statistici povlačenja EU sredstava bilježi kao uspjeh, jest upravo ovaj CGO iznad Rijeke, već prilično poznat po neuspjehu u ispunjavanju projektiranih vrijednosti, po velikim financijskim problemima i za grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju, a možda ponajviše i po dugotrajnom smradu koji se iz centra gotovo kontinuirano širi i zbog kojeg prosvjeduju stanovnici Viškova, koji su uostalom, udruživši se i digli te dobili tužbu na Upravnom sudu u Rijeci. 

No, nadležni ministar, po već viđenom pristupu i poštivanju suda čeka koji tjedan te ponovno izdaje Okolišnu dozvolu, ne mareći ni za čim posebno, pa niti što je lokalno stanovništvo, protivno najavama u skupo plaćenoj projektnoj dokumentaciji izloženo ugrozi temeljnih životnih uvjeta. 

Stoga, nema još uvijek nade da će se izdašni EU fondovi, barem što se gospodarenja otpadom tiče, ulagati u opću javnu korist. 

Korist za sada ostaje jedino u rukama klijentelista i lobista, što domaćih, što stranih. 

Kamo sreće da se takvom lakoćom financiraju sortirnice, kompostišta i centri za ponovnu uporabu, bez čega nije moguće otpad kao sirovinu vratiti u gospodarstvo. 

To je kružno gospodarenje otpadom o čemu uostalom govori i sam ministar, makar djelima to ne pokazuje, ustrajući u tome da investicijski primat daje megalomanskim centrima poput Lećevice, Babine gore, Lučino razdolje i sličnim. 

Svi od reda smješteni na krajnje problematičnim lokacijama, a po sadržaju nesposobni ispunjavanju sektorskih ciljeva. 

Baš kao već izgrađeni Marišćina i Kaštijun.



Primjedbe

  1. U problematiku otpada sam bio uključen dok sam Vodio Dzzp pa nešto malo znam i razumijem. Slažem se da se radi potpuno krivo i to već desetljećima. Tri su, po meni, osnovna problema: odabir lokacija, nepostojanje kružnog gospodarenja i "kontra svega" politika zelenih opcija i nevladinih udruga!
    Lokaciju MORA odabrati struka zaštite prirode jer je ona odgovorna za očuvanje prirodnih resursa (voda, zrak, tlo) a bez njih, unatoč svoj tehnologiji, čovjeku života nema. Danas je zaštita prirode uključena tek nakon utrošenih velikih sredstava za odabir i obavljenih predradnji pa je logično da se na prirodu radi veliki pritisak i minoriziraju realne i potencijalne opasnosti, kako bi se pošto poto opravdao nestručan odabir. U krajnjoj liniji, istina je da bi se, teoretski odlagalište neiskoristivog dijela otpada moglo napraviti na jezeru pitke vode ali - uz nezamislivo visoke troškove pa bi to išao radit6i samo - idiot ili luđak! Što se tiče kružnog gospodarenja tu smo svakodnevno svjedoci opet totalno krive politike! Odvajanje se ili uopće ne događa ili se čak i primarno odvajanje(u domaćinstvima) savjesno radi no onda dolazi do problema u drugom koraku: kante ili kontejneri premalog kapaciteta (kante za papir su totalni idiotizam!) ili ih je nedovoljan broj, a poseban je problem kraj puta tog odvojenog otpada pošto je broj sortirnica - smiješan a uglavnom - ne postoje! Dakle cirkularnog gospodarenja nema osim na par točaka u Hrvatskoj!
    Problem sa zelenim strankama i aktivizmom također postoji i on je realan sviđalo se to nekome ili ne! Primjer kompostane. Kompostane su dakle mjesta gdje se na biološki potpomognut način iz organskog otpada dobiva kompost, a kompost je u stvari organsko gnojivo potrebno u poljoprivredi. Dakle, kompostane su izuzetno važan dio kružne ekonomije ali i održive poljoprivrede u koju se svi kunemo, a pogotovo zeleni aktivizam. Zašto onda upravo zeleni aktivizam koči izgradnju kompostana bilo gdje da se one žele izgraditi?=! U jednom dijelu imaju pravo jer se i prostor predviđen za kompostanu određuje po nestručnim parametrima privatnog interesa a ne prema rezultatima stručnih podloga zaštite prirode! No, postoji i nerealna, ni meni razumljiva protivljenja tipa opasnost po okoliš!? Smrad!? Ne govorim na pamet, već sam osobno čuo takva obrazloženja protiv kompostana npr u Brezovici.
    Mislim da je problem u biti vrlo lako rješiv ukoliko bi se problematika otpada sektorski sustavno rješavala i da bi bilo puno manje problema na svim razinama društva. Mislim da bi prvo trebalo zaboraviti privatne interese u procesima planiranja te postaviti najviše kriterije očuvanja prirode te očuvanja okoliša te primijeniti već poznate i priznate sustave koji provjereno funkcioniraju!

    OdgovoriIzbriši
  2. Dobar dan, moj upit o tome kako dobiti kredit za kupnju kuće od nekretnina počeo je pozivom, nazvao sam Davidson Albert Company, danas sam jako sretan i Bog blagoslovio Davidsona Alberta Kontakt e-mail: {Davidsonalbertloan@gmail.com }

    Zovem se Marijana, iz HRVATSKE sam, zadnjih pet mjeseci sam tražila pravu kreditnu tvrtku od koje bih mogla dobiti kredit kako bih mogla kupiti kuću kakvu sam htjela. Dugoročno, bilo je hrpa prijevara zbog kojih sam im povjerovao i na kraju dana su mi uzeli novac bez da su mi dali išta zauzvrat, čak ni 1 euro na moje ime, izgubio sam svaku nadu, bio sam zbunjen i frustriran, nikad nisam želio imati ništa s online tvrtkama za zajam pa sam otišao posuditi novac od prijatelja. Ispričao sam sve što se dogodilo i rekla mi je da mi može pomoći pronaći tvrtku za zajmove koja mi može dati bilo koji iznos zajma koji mi treba i po vrlo niskoj kamatnoj stopi od 3%, također mi je rekla da je upravo dobila zajam od uputio me kako se prijaviti za zajam baš kao što mi je rekla, aplicirao sam s njima putem e-pošte: (davidsonalbertloan@gmail.com), nikad nisam vjerovao, ali sam pokušao, i na moje najveće iznenađenje dobio sam zajam u roku od 24 sati, nisam mogao vjerovati, ponovno sam sretan i bogat i hvala Bogu da takve kreditne kuće još postoje na ovim prevarama posvuda, savjetuju svima koji trebaju posuditi kredit putem e-maila (davidsonalbertloan@gmail.com). Nikada te neće iznevjeriti i tvoj život će se promijeniti kao i moj. Brzo kontaktirajte (davidsonalbertloan@gmail.com) danas i uzmite svoj zajam od njih. Obavezno kontaktirajte DAVIDSON ALBERT LOAN COMPANY za vaš kredit, jer sam uspješno dobio svoj kredit od ove tvrtke bez ikakvog stresa. Posjetite njihovu e-poštu. (davidsonalbertloan@gmail.com)

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo