ODRŽIVI RAZVOJ - blog Slavena Dobrovića

Kad nije dovoljno pobrojati i prisvojiti sebi zasluge, a koje, jasno je u najvećem dijelu plaćaju upravo stanovnici  Zagreba kroz najviše stope poreza u Hrvatskoj, dobro je poslužiti se obmanama. Naime, za razliku od drugih Gradonačelnik Zagreba ukidanje prireza nije iskoristio za porezno rasterećenje. Dakle, ponavljam kao ranije, oni koji prvi bace kamen obično u svojem dvorištu ne vide nagomilan otpad i smrad koji se širi oko njih. Međutim, očito misle kako u lijevom populizmu sve prolazi. Vlastitu  nestručnost, potkapacitiranost kao samouvjereni proroci agendi na koje su sami stavili monopol ne propituju. Monopol na zelene politike bez imalo srama prisvajaju iako su im stručni kapaciteti i znanja itekako skromni. Vrijeme je izgubljeno, građani se utapaju u smeću, plave vrećice u spremnicima se mogu nabrojati na prste jedne ruke, a do smeđih vrećica sada u vrijeme zatopljenja jednostavno nije moguće doći. Možda je to i namjerno, jer ono što su s lakoćom mogli riješiti, propustili su

Hrvatski građani su itekako shvatili ozbiljnost trenutka i kroz velik odaziv na parlamentarnim izborima dali povjerenje političkim opcijama i pojedincima za koje su smatrali da trebaju preuzeti odgovornost za vođenje države i politika. Domovinski pokret je dobio značajno povjerenje građana u izbornom ciklusu i time obvezu da preuzme dio odgovornosti za boljitak Domovine. I to nije samo fraza nego ozbiljan zadatak i sama svrha postojanja Domovinskog pokreta. Izbori su osnovni demokratski princip, volja građana jasno se očituje glasom, svatko je važan, nema obezvrijeđenih i svačiji glas jednako vrijedi. No, zašto gubitnički politički akteri ustrajno nastoje obezvrijediti glas građana koji su dali povjerenje pobjedničkim političkim opcijama? Koalicijsko savezništvo Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) savezništvo je izgrađeno na sličnim temeljnim vrijednostima i uzajamnom uvažavanju razlika kao i izražene želje hrvatskih građana kroz izborni ciklus. Gu

Društvo na visokoj razini – resorni ministar, direktor Fonda, četri župana te direktor tvrtke koja skoro dvadeset godina razvija kontroverzni projekt. Svi više-manje složni oko toga kako će izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica maksimalno zaštiti okoliš i omogućiti uspostavu cjelovitog i održivog gospodarenja otpadom u županijama sjeverno-zapadne Hrvatske. Međutim, ovaj i slični projekti (vidi Marišćina i Kaštijun) niti štite okoliš niti doprinose održivosti gospodarenja otpadom. Ovi projekti i njihov kapacitet u stvari su mjera neuspješnosti sektora u cjelini pa je apsurdno da predhode uspostavi cjelovite mreže sortirnica, kompostišta i centara za ponovnu uporabu na području četiri županije, bez čega se ne može do sadašnjih i budućih ciljeva recikliranja. Mogli su otići u obližnji grad Prelog, koji je inače prvak Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i upoznati se sa ekološki i ekonomski održivim sustavom gospodarenja otpadom. Onim, koji se zasniv

U najnovijem izdanju Nacionala, pod naslovom „Dobrović je stopirao vjetropark zbog Etičke banke i uništio našu tvornicu“ iznosi se teška optužba na moj račun, a ujedno se glavni akter priče i njegova tvrtka prezentiraju u gotovo svetom izdanju. U tom uradku nema davanja mita nego se radi o iznimnoj zainteresiranosti bivše gradonačelnice Rimac za investiciju, a Ćorićevo, po svemu sudeći nezakonito rješenje je u stvari zeleno svjetlo za ovaj čuveni projekt. Normalna reakcija bi bila tužba zbog klevetanja i povrede časti, što nije isključeno, makar smatram važnijim da se sudstvo bavi koruptivnim djelima koja Hrvatsku već desetljećima koštaju napredka. Gospodin Bašić izgleda ne zna da u mom životu nema repova, ni kao profesora na Zagrebačkom sveučilištu, pa ni sada kao političara. Nemam mercedes nepoznatog porijekla u dvorištu, ali imam čistu savjest i miran san, što je meni prava dragocjenost. Projektima obnovljivih izvora energije uvijek sam bio i ostao sklon. Projekt vjetr

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo

Potpisom ugovora o financiranju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje državna administracija odlučila je u ovaj krajnje upitan projekt uložiti čak pola milijarde kuna europskih i nacionalnih javnih sredstava. Je li revizija isplativosti izgradnje napravljena, kako je to navedeno u Odluci o implementaciji Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2019 i čime je dokazano da je utjecaj na okoliš zanemariv te da nema brige ni za Malostonski zaljev i uvalu Bistrina ni za dubrovački akvatorij, pitanja su bez odgovora. Što je u stvari CGO Lučino razdolje? Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje je iznimno skupo, promašeno i štetno rješenje za gospodarenje otpadom Dubravačko-neretvanske županije. Da je neopravdano skupo vidi se iz već sada iskazanog ukupnog troška od gotovo pola milijarde kuna za kapacitet od svega 37 tisuća tona otpada godišnje. Za usporedbu, reciklažni centar na Krku, sa sortirnicom i kompostištem upola manjeg kapaciteta koštao je dvadeset puta manje o