Reciklažni centar ili centar za gospodarenje otpadom?

Jučerašnje (1. veljače 2018.) Otvoreno na temu gospodarenja otpadom daje neke nade, a onda opet iznenađuje brkanjem pojmova i povratkom na stari koncept.

Pođimo redom. Nadu da su došla nova vremena u komunalnom sektoru gospodarenja otpadom donosi prevladavanje tema: odvojeno prikupljanje, posude, sortirnice, kompostišta i centri za ponovnu uporabu. To doista jest i uvijek je trabao biti nosivi i glavni dio sustava gospodarenja otpadom. Jer jedino taj sustav u stanju je od otpadnih reciklabilnih tvari stvoriti tržišno vrijednu sirovinu.

U studiju je bio i gospodin Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke Pre-kom koji je gledateljima ukratko objasnio što je okosnica sustava kojim su postigli gotovo 60% odvajanja. Naveo je da i dalje intenzivno rade na poboljšanju sustava odvojenog prikupljanja, da posjeduju sortirnicu, kompostište i centar za ponovnu uporabu te da sve to čini njihov sustav ekološki i ekonomski uspješnim.

Čak je i voditelj, Damir Smrtić preuzeo terminologiju pa je ministra u zadarskom studiju pitao koliko i kada će se u Hrvatskoj sagraditi centri za prikupljanje i odvajanje otpada, misleći valjda na odslušani prilog iz Preloga.

No, ministar Tomislav Ćorić, iako je prethodno na sva usta hvalio takve primjere u Hrvatskoj sada odjednom nastavlja s pretpostavkom kako ga voditelj pita za centre za gospodarenje otpadom, a ne za reciklažne centre. I nastavlja ministar o Marišćini i Kaštijunu, ne navodeći kako su pregolemi i kako ima brojnih problema te nastavio o svim onim drugim centrima u projektnoj fazi.

Vjerujem da su i slušatelji zbunjeni pa je svakako važno pojasniti da su sustavi odvojenog prikupljanja zajedno s reciklažnim centrima (sortirnice, kompostišta, ponovna uporaba) ti koji otpadne tvari i predmete vraćaju u neku formu upotrebe, a time omogućuju kružno gospodarstvo.

Centar za gospodarenje otpadom (CGO) već uvriježeni termin ustanovljen još 2005. godine je nešto sasvim drugo. Tamo ide smeće, tj. sve ono što ostane neodvojeno. Veličina tih postrojenja mjera je neuspješnosti sustava u cjelini, jer što god dođe u TAJ CENTAR, ide u ne baš sjajno gorivo ili na odlaganje, recikliranja nema skoro uopće. To praktički znači da uspješni komunalni sustavi, kao ovaj iz Preloga, Čakovca ili Krka negiraju potrebu za velikim CGO-ima kao što je već sagrađen CGO Marišćina, jer je taj zamišljen uz vrlo skromno odvojeno prikupljanje, a ne ovo masivno, sveobuhvatno i uspješno na koje smo se čak Zakonom o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. obvezali.

Dakle, ministar je u emisiji izvrsno počeo, a šteta je što nije tako i nastavio te rekao voditelju kako je Hrvatska osigurala puno novaca u okviru OPKK (EU Operativni program konkurentnost i koheziija) za ove korisne sadržaje te neka se svi gradovi i općine što prije i što bolje potrude slijediti navedene najbolje primjere. A povrh svega sjajna uputa bi bila, izbjegavajte zelene otoke, primjenjujte princip odvoza od vrata do vrata. Gdje god je moguće, na korist svima, i ekonomski i ekološki!

Foto: pixabay.com