Poslije javnog poziva da nas primi gradonačelnik Grada Zagreba na temu
sanacije klizišta Podsused i gradskog plana za gospodarenje otpadom (vidi ovdje), jučer 15. svibnja, primila nas
je zamjenica gradonačelnika, gospođa Olivera Jurković Majić.
Uz
predstavnike udruge EKO 2000 iz Podsuseda na čelu s gosp. Milom Račićem, i prof.
Želimirom Ortolanom, na sastanku su bili brojni suradnici iz gradskih ureda,
predstavnici projektanta - tvrtke IGH te više profesora sa Zagrebačkog i
Osječkog sveučilišta.
Alternativni prijedlog sanacije klizišta Podsused
Prvi dio susreta odnosio se na alternativni prijedlog
sanacije klizišta Podsused kojeg je prezentirao prof. Ortolan. U raspravi koja
je uslijedila bilo je i obrazloženja sadašnjeg prijedloga sanacije kao i
tumačenja zašto ovakav prijedlog nije dobar te je potrebno prići reviziji
rješenja sanacije.
U raspravu se uključio i sam gradonačelnik koji je navratio
na sastanak i naložio zajednički rad i uključenje svih koji mogu pomoći da se
ovaj problem riješi. Osvrnuo se gradonačelnik i na Plan gospodarenja kojeg se
mora potvrditi ne bi li Grad riješio i treći veliki ekološki problem nakon
sanacije Jakuševca i izgradnje pročistača otpadnih voda, kako je rekao.
Plan gospodarenja otpadom
Plan gospodarenja otpadom bila je druga tema tog dugotrajnog
sastanka koji je potrajao više od četiri sata. Gospođa Mirka Jozić, odgovorna
za komunalnu djelatnost, uporno je tvrdila da je sve po najvišim ekološkim
standarima i lokacije za infrastrukturu će se pronaći čim se donese plan.
No, takav dojam teško je steći. Imamo apsolutno nefunkcionalan
sustav odvojenog prikupljanja, koji itekako kaska za voljom građana čija
spremnost za odvojenim prikupljanjem nestaje kako se situacija oko zelenih
otoka i dalje ne popravlja.
Zašto nagomilani papir i karton stoje danima na
ulici, kako to da nitko ne izvještava koliko je manje biootpada u smeću nakon
tisuće podijeljenih kompostera po gradu? Prema glomaznom otpadu i dalje isti
pristup.
Sve su to znaci koji uzrokuju nepovjerenje građana prema
sustavu i aktualnom planu gospodarenja otpadom. Stoga je za sada zaključak,
sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja nema posebni prioritet, svi
objekti će se zgotoviti zajedno, jednog dana, pa kako nam bude.
Gorko iskustvo s poskupljenjem cijene vode
A kako bi nam moglo biti možemo procijeniti iz iskustva
kojeg svi u Zagrebu imamo s cijenom vode. Na račun izgradnje komunalne
infrastrukture za pročišćavanje vode, cijena vode porasla je eksponencijalno.
Za
podsjetnik prilažem sličicu koja prikazuje porast cijene vode po kubnom metru
za kućanstva. Porast cijene od 3,6 puta u ovom razoblju sigurno nitko nije
najavio uoči izgradnje. Naravno da to nije moralo biti tako, ne ulazim sada u
razloge, ali tako je ispalo i to sada svi plaćamo.
Otpad u odnosu na vodu može izazvati i veće poskupljenje
komunalne usluge. No, zanimljivo je da otpad čak pruža mogućnost smanjenja
troška jer se 60 tisuća tona papira i kartona godišnje može prodati za dobrih
30 milijuna kuna.
Ali može se i obraditi na budućem postrojenju za obradu
mješanog ostatka ili smeća po cijeni od barem 40 milijuna kuna godišnje.
Razlika je 70 miljuna kuna i ovisi samo o tome, je li sustav odvojenog prikupljanja
razvijen i funkcionalan ili ne.
U prvom slučaju jest i taj vrijedan materijal
ide na sortirnicu, u bale i na tržište, a u drugom kroz obradu mješanog ostatka
u gorivo iz otpada. Kod plastike, razlika je još i veća.
Sada taj važan sustav odvojenog prikupljanja nije ni
razvijen ni funkcionalan, a na žalost nema znakova da će skoro biti drugačije.
No, nada umire zadnja i rado ćemo uočiti jasne znakove
promjene u pristupu i konceptu gospodarenju otpadom.
Ti znaci bi uključili nastojanja da se u Zagrebu hitno pronađe
prostor za smještaj opreme za sortiranje, na barem jednoj ili dvije dodatne
lokacije, uz već planiranu u Resniku.
Centri za ponovnu uporabu
Rado bismo čuli o planovima za uspostavu
nekoliko centara za ponovnu uporabu gdje bi se sav glomazni i potencijalno
upotrebljivi otpad primao bez da prethodno pokisne. Nakon pregleda ide se u
popravak i pripremu za ponovnu uporabu ili u pripremu za recikliranje, što je na
primjer kod namještaja od iverice kojeg danas često odbacujemo obično mljevenje.
Dakle, ima načina demonstrirati privrženost ekološkim
načelima i namjeru da se uspostavi održivi, ekološki utemeljen sustav
gospodarenja otpadom za Zagreb, buduću zelenu metropolu Europe.
Bez sumnje tada će se vratiti i povjerenje
građana u dobronamjernost gradske administracije.
Ilustracija: Facebook stranica Architecture & Design
Primjedbe
Objavi komentar