Preskoči na glavni sadržaj

Zanemareno kompostiranje


Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako Hrvatsku čeka ogroman posao podizanja odvojenog prikupljanja s 28% na 60%.

Da, velik je to posao i točno je rekao kako u njemu, da bi se uspješno obavio, trebaju sudjelovati svi zajedno, a ne samo država.

No, zato čudi da je državna administracija odustala od kućnog kompostiranja, što vidimo po financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i izostavljenoj stavci za ovu namjenu. Šteta, jer kućno kompostiranje je najjeftinija i najbrža mjera za poboljšati statistiku postupanja s otpadom.

 Prosječna peteročlana obitelj godišnje stvara oko dvije tone kućnog otpada od čega na kuhinjski i vrtni otpad otpada oko 800 kg. Sve se to može kompostirati u vrtnom komposteru cijene ne veće od 200 kuna uz nešto malo pažnje i discipline pri čemu će nastati kompost, materijal bogat organskim sadržajem i hranjivima, vrlo vrijedan za upotrebu u vrtovima i voćnjacima.

Za komunalni sustav svakog grada, kućno kompostiranje je efektivno izbjegavanje otpada, i to na jedan jeftin i efikasan način. Sve što bi bilo potrebno je osigurati građanima određeni posip za pospješenje procesa kompostiranja i savjetodavnu službu koja bi mogla imati i terenski karakter.

Kad bi se troškovi ljudstva, vozila i materijala zbrojili, ukupni trošak po toni kućno kompostiranog biootpada za komunalno društvo, odnosno komunalac teško da bi prešao 20 kuna po toni čak i da su građani potpuno oslobođeni sudjelovanja u troškovima.

Centralno kompostiranje je složenije i skuplje jer uključuje i transportni sustav i kompostište sa potrebnom opremom i ljudstvom. I ovdje nastaje proizvod vrijedan za razne poljoprivredne grane te na taj način čini kružno gospodarenje otpadom.

Što se troškova tiče, oni se kreću od 100 do 200 kn po toni prerađenog biorazgradivog materijala koji svakako mora biti odvojeno prikupljen. Međutim, ta se vrijednost umanjuje za izbjegnuti trošak odlaganja ili obrade u nekom sadašnjem ili budućem CGO-u (centar za gospodarenje otpadom poput Marišćine ili Kaštijuna).

Troškovi u centrima iznose nekoliko puta više (400, 500 ili 700 ili više kn/t, tek će se vidjeti), a što je najvažnije njihov produkt nije dio kružnog gospodarstva jer se ili spaljuje ili odlaže.

Stoga je nejasno kako to da državni aparat ne prepoznaje kompostiranje, i kućno i centralno, pa se cijela stvar teško uklapa u inače prihvatljivu poruku resornog ministra.

Pročitajte još: 

MOST OBJASNIO KOMPOSTIRANJE ANIMIRANIM FILMOM I POSUDAMA ZA ODVAJANJE BIOOTPADA

Primjedbe

  1. Zadovoljstvo korisnika je naš posao
    Koji je vaš projekt?
    Imate poteškoća u razvoju ili pokretanju projekta. Imate dobru inicijativu, ali banka je odbila pristup zajam. Svi ozbiljni ljudi koji trebaju posuditi novac iz logičnog razloga, ne odgađaju završetak vašeg projekta. Primajte našu brzu i zajamčenu kreditnu ponudu u roku od 72 sata. Za bilo koji zahtjev, ne ustručavajte se kontaktirati nas za više informacija i bit ćete potpuno zadovoljni.

    E-pošta: georges.matvinc@gmail.com
    WhastApp: +33756924191

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo