Preskoči na glavni sadržaj

Ministre Ćoriću nije dosta deklarativno podržavati srednjoškolce! Potrebna su djela!

Foto: pixabay.com

Sjajno je da naš ministar okoliša podržava prosvjed hrvatskih srednjoškolaca kojim se traži bitno snažnija reakcija svih vlada ne bi li se odgovorilo na sve izraženiji globalni problem promjene klime i globalnog zatopljenja. 

I pritom tvrdi kako je Hrvatska posve u skladu s očekivanjima, kako ne kasni s donošenjem ni energetske ni niskougljične strategije, koje će biti usklađene i donesene na vrijeme.

Na žalost, radi se o jalovoj i licemjernoj podršci nastojanjima srednjoškolaca, jer reakcija vladine politike u zaštiti okoliša, pa i svim ostalim povezanim sektorima potpuno je neodgovarajuća, mlaka i neambiciozna, a time i neodgovorna prema budućim generacijama.

Kako to možemo vidjeti?

Energetska strategija, u fazi bijele knjige, teško da može imati atribute niskougljične energetike, jer je i najbrži scenarij porasta obnovljivih izvora energije prespor te će naše zaostajanje za europskim zemljama u tom pogledu samo rasti. Kao da nismo mediteranska zemlja u kojoj se čak i proizvodi gotovo sva potrebna oprema za iskorištavanje Sunčeve energije pa bi ovaj smjer razvoja energetike donio i toliko potreban gospodarski rast. 

Otpad se pak u nacrtu energetske strategije još uvijek razmatra kao gorivo što stvara nove emisije zagađivala, umjesto da mu se pristupi kao resursu za kružnu ekonomiju pri čemu se postižu višestruko veći učinci po pitanju energetskih ušteda, a time izravno i glede emisija stakleničkih plinova i mnogih zagađivala. Naši stratezi nikako da nauče da je otpadni papir višestruko vrjedniji u tvornici papira kao sirovina nego u spalionici ili cementari kao energent.

S plastikom je razlika još i veća u korist recikliranja. Pravo pitanje je zašto onda još uvijek nema javnog poziva za financiranje ekološke infrastrukture u vidu posuda, vozila i sortirnica? Jedine infrastrukture koja otpad iz komunalnog problema pretvara u mogućnost za podizanje održivosti našeg društva.

Možda srednjoškolci nisu svjesni da svojim prosvjedom ustaju i protiv toga, ali ministar bi to morao znati, ili barem njegovi suradnici, odnosno stratezi.

Stoga, ministre ako doista prepoznajete problem klimatskih promjena i podržavate nastojanja da se našoj djeci omoguće slični uvjeti za život, onda biste to trebali pokazati i državnom politikom.

Na primjer, umjesto da se bavite odlukama o zatvaranju odlagališta za odabrane gradove i općine, koje njima znače duži transport otpada do drugih odlagališta (veći troškovi i veće emisije u okoliš), bilo bi puno bolje da im omogućite financiranje kompostišta i sortirnica koje osim rješavanja komunalnog problema donose i pozitivan učinak na ove globalne probleme okoliša. I kroz smanjenje emisija i kroz bolje korištenje resursa, a ujedno ćete postići zakonom propisane ciljeve.

Ne mislite valjda da je mjera o sufinanciranju električnih vozila (nažalost u cijelosti uvezenih) dokaz sustavnosti i usklađenosti državne politike u zaštiti okoliša i transportu? 

Naravno, ova mjera ima neke efekte na smanjenje emisija iz sektora transporta kod nas, ali još puno veće efekte ima na automobilsku industriju Hrvatskoj bližih ili daljih zemalja.



Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo