Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Zanemaruje li se drvna biomasa u Hrvatskoj?

Početkom prošlog mjeseca, točnije 2. veljače 2018. godine Hrvatski Sabor je donio Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (KKO). Da se radi o važnom segmentu s višestrukim i važnim nacionalnim implikacijama dade se iščitati već u prvom članku Zakona gdje stoji da je cilj stvaranje uvjeta za proizvodnju biomase iz kultura kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti . Za dopunu dojma, u istom članku navedeno je da je svrha ovoga Zakona doprinos energetskom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske povećavanjem sigurnosti opskrbe korištenjem dodatnih nacionalnih izvora energije, razvoj ruralnog prostora poticanjem gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini uporabom dodatnih proizvodnih potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta .  Nakon tako dobrog uvoda ostalo je nejasno zbog čega Predlagatelj nije uvažio brojne primjedbe i uklonio ograničenja koja se odnose na vrste...

Reciklažni centar ili centar za gospodarenje otpadom?

Jučerašnje (1. veljače 2018.) Otvoreno na temu gospodarenja otpadom daje neke nade, a onda opet iznenađuje brkanjem pojmova i povratkom na stari koncept. Pođimo redom. Nadu da su došla nova vremena u komunalnom sektoru gospodarenja otpadom donosi prevladavanje tema: odvojeno prikupljanje, posude, sortirnice, kompostišta i centri za ponovnu uporabu. To doista jest i uvijek je trabao biti nosivi i glavni dio sustava gospodarenja otpadom. Jer jedino taj sustav u stanju je od otpadnih reciklabilnih tvari stvoriti tržišno vrijednu sirovinu. U studiju je bio i gospodin Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke Pre-kom koji je gledateljima ukratko objasnio što je okosnica sustava kojim su postigli gotovo 60% odvajanja. Naveo je da i dalje intenzivno rade na poboljšanju sustava odvojenog prikupljanja, da posjeduju sortirnicu, kompostište i centar za ponovnu uporabu te da sve to čini njihov sustav ekološki i ekonomski uspješnim. Čak je i voditelj, Damir Smrtić preuzeo termino...

Dalekosežno zagađenje - treba stvari nazvati pravim imenom!

Prije nekoliko dana u Saboru se raspravljalo o dva protokola Konvencije o dalekosežnom prekograničnom zagađenju zraka ( engl. Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution ) koja u novom, nadopunjenom obliku Hrvatska putem zakona namjerava prihvatiti. Prvi o kojem se raspravljalo je Protokol o teškim metalima kojem je cilj smanjenje i nadzor emisija olova (Pb), kadmija (Cd) i žive (Hg) a drugi Protokol o postojanim organskim zagađivalima ( engl. Persistant organic pollutants ) čije emisije se također nastoje smanjiti odnosno ukloniti. Namjerno sam u gornjem tekstu koristio ispravne izraze zagađenje i zagađivala , umjesto izraza onečišćenje i onečišćujuće tvari kako ih koristi predlagatelj. Makar sam u saborskoj raspravi ukazao na problem nedosljednosti upotrebe jezika, ne bih sada dalje o tome, uostalom više nego dovoljno piše u osvrtu uvažene profesorice emeritus Marije Kaštelan-Macan objavljenom u časopisu Kemija u industriji (vidi: http://silverstripe.fkit.hr...

Solarima do održive budućnosti Hrvatske

U subotu, 16. prosinca  Most je predstavio prijedlog zakona o mikrosolarima koji bi mogao pomaknuti Hrvatsku sa sramotno lošeg mjesta u EU po pitanju primjene solarne energije. Naime, Hrvatska je krajem 2016. imala instalirano tek 50,3 MW solarnih fotonaponskih elektrana. Naši sjeverni susjedi su višestruko bolji, Slovenija sa 259,1 MW i Mađarska sa 288 MW instalirane snage. Brojke su još gore kad se instalirana snaga svede na broj stanovnika ili kad se u obzir uzme veći solarni potencijal koji mi kao južni susjedi imamo. Da se po ovom pitanju mora nešto hitno napraviti vidi se iz iznimno velikog porasta broja fotonaponskih instalacija, posebno u Njemačkoj, koja je 2016. završila s ukupno 41.340 MW instalirane snage, što je čak 820 puta više nego u Hrvatskoj. 2016. je u Hrvatskoj iz solarnih izvora proizvedeno svega 61 GWh  električne energije, što je vrlo niskih 0,3% od ukupnog godišnjeg iznosa utrošene el. energije. Brojke pokazuju kako se ovaj segment razvoja godin...

Gospodarenje otpadom - od smetlišta do recikliranja

Još prije dvadeset godina gospodarenje otpadom se uglavnom svodilo na prikupljanje, odvoz i gomilanje smeća. Posljedice smo tek počeli plaćati kroz brojne sanacije koje puno koštaju, ali u stvari tek prividno uklanjaju štetu načinjenu okolišu. Pet do deset godina kasnije, gospodarenje otpadom u pojmovnom smislu u glavama političara i samozvanih stručnjaka dominantno prelazi na mehaničku-biološku obradu te se shodno tome planiraju brojni centri, tako zvani CGO-i (centri za gospodarenje otpadom). Predmet pažnje ili obrade je opet smeće ili pomiješani ostaci tvari, a pojavljuje se proizvod - gorivo iz otpada (RDF ili SRF i druge inačice) za kojeg se smatralo da bi mogao donositi prihode centrima. Prvi takav centar – Marišćina izgrađen je pored Rijeke i njegovo puštanje u pogon već je prouzročilo poskupljenje od 108%, a ujedno udaljilo cijeli pripadni komunalni sustav od postizanja minimalnih stopa recikliranja. Jer, u centru je recikliranje strani pojam, a za tzv. glavni proizvod ...

Milijunski bonus za smeće

Mnogi mediji su prenijeli vijest da je direktor tvrtke Piškornica d.o.o. sam sebi isplatio milijun kuna bonusa zbog uspješnih rezultata. Ne bih ovdje o apsurdu da direktor javnog poduzeća u vlasništvu četiri županije i jedne općine ujedno vodi i tvrtku kćer te da sam sebi potpisuje odluku o isplati nagradnog bonusa za uspješno poslovanje. Radije bih ukazao na jedan drugi apsurd – poslovni uspjeh zvan prihvat i deponiranje smeća koje očito vrlo rado dovozi iz cijele Hrvatske i pri tome ostvaruje veliki prihod. Ovaj prihod naravno generira značajnu dobit, jer je gospodin imao poslovne umješnosti definirati „dobru“ cijenu usluge koju troškovi poslovanja bitno ne ugrožavaju pa ostaje dosta slobodnog novca na računu osnovane tvrtke kćeri, koja više nije obvezna kao matična tvrtka javno iznositi detalje poslovanja. A koji su to troškovi poslovanja i što oni u stvari uključuju?  Uključeno je sve što je za operativni rad odlagališta u danim uvjetima potrebno – troškovi osoblj...